Rusija odgađa gradnju Turskog toka do daljnjega

I ruski ministar energetike Aleksandr Novak izjavio je da se međudržavni sporazum Rusije i Turske o gradnji Turskog toka ne očekuje do formiranja nove turske vlade.

Prvotni je ruski plan bio gradnja plinovoda sa četiri cijevi, ukupnog kapaciteta 63 milijarde prostornih metara plina godišnje, ali kako se s potpisivanjem sporazuma kasnilo, a na horizontu pojavljivao Sjeverni tok 2, počelo se razgovarati o dvije, a na kraju čak i samo jednoj cijevi.

Tako je Novak nedavno izjavio da je Rusija za početak spremna s Turskom potpisati sporazum o gradnji jednocjevnog plinovoda, a da eventualno polaganje više cijevi ovisi o potrebama jugoistočne Europe za plinom, da bi, konačno, ovih dana Gazprom službeno objavio zastoj u aktivnostima realizacije tog projekta.

Međutim, ruski komentatori ističu kako bi bilo preuranjeno potpuno prekrižiti Turski tok.

"Mislim da je realna jednogodišnja odgoda, ali za nas je kritična točka početak 2019. godine kada istječe tranzitni ugovor (Gazproma) s Ukrajinom. Zato si još uvijek možemo dozvoliti jednogodišnju odgodu", kaže čelnik Fonda nacionalne energetske sigurnosti Konstantin Simonov.

Osim turskih unutarnjopolitičkih smetnji, gradnju Turskog toka ometaju i prijepori oko cijene, ocjenjuju upućeni analitičari koji podsjećaju da je Rusija obećala Turskoj popust koji je za Ankaru bio preskroman.

Tako ministar energetike privremene turske vlade Ali Riza Alaboyun kaže kako Ankara nije spremna razgovarati detaljno o izgradnji Turskog toka sve dok Moskva ne ponudi dodatni popust. Turska smatra da bi on trebao biti 10,25 posto, o čemu s Gazpromom nije postignut dogovor.

Turska je objavila i da je spremna sudjelovati u projektu Turski tok jedino u svojstvu prodavatelja ruskog plina na europskom tržištu, no ruska strana to drži posve neprihvatljivim, podsjećajući da je isto tražila Ukrajina, a da EU s tržišta želi istisnuti preprodavače i posrednike.

No, Putin, kaže Konstantin Simonov, odjednom ima asa u rukavu, a to je Sjeverni tok 2, koji je u potpunosti promijenio poziciju Turskog toka kao važnog plinovoda za jugoistočnu Europu koji zaobilazi Ukrajinu.

"Kad ne bi bilo Sjevernog toka 2, prijepori s Turskom bili bi ozbiljni", kaže Simonov.

Po njegovim riječima, Turska je već propustila priliku postati važnom tranzitnom zemljom za ruski plin namijenjen EU-u jer je Njemačka već tranzitno najvažnija za talijansko tržište. Ipak, on drži da će jedna cijev Turskog toka svakako biti položena, jer treba samoj Turskoj, koja trenutno 40 posto uvoznog plina povlači iz Ukrajine.

"Možete misliti koliko ona želi sjediti na toj truloj bačvi", kaže Simonov.

Isto tako, drži kako će vrlo vjerojatno biti položena i druga cijev namijenjena opskrbi Grčke, Bugarske i drugim balkanskih zemalja.

Turska ne odustaje od tranzitnog kolača. On joj treba - financijski i politički, a i nama odgovora gradnja dviju cijevi, smatraju i drugi ruski stručnjaci.