OBJAVILA KOMISIJA

REZULTATI EUROBAROMETRA Hrvati među skeptičnijima prema cijepljenju protiv korona virusa

Autor

lš/h

Nešto više od petine hrvatskih građana izjasnilo se da se ne želi cijepiti protiv Covida-19 i po tome je Hrvatska među prvih nekoliko zemalja u EU-u, pokazuju rezultati Eurobarometra koje je Komisija objavila  u petak.

23.04.2021. u 16:26
Ispiši članak

Na pitanje kada bi se cijepili ako su vlasti odobrile neko cjepivo protiv Covida-19 i ako je dostupno, 22 posto anketiranih u Hrvatskoj odgovorilo je "nikad".

Najviše takvih odgovora zabilježeno je na Cipru (26 posto), u Latviji (23 posto), te u Hrvatskoj, Bugarskoj i Francuskoj po 22 posto.

Jedna petina, odnosno 20 posto anketiranih u Hrvatskoj, odgovorilo je da bi se cijepili što je prije moguće ili da su se već cijepili, 27 posto je reklo da će se cijepiti tijekom ove godine, a 30 posto bi se cijepilo kasnije.

Najmanje skeptičnih prema cijepljenju je u Danskoj (dva posto), Irskoj, Švedskoj i Malti po četiri posto, i u Portugalu pet posto.

Istraživanje je provedeno u veljači i ožujku svih 27 država članica.

Više od polovice Hrvata, 55 posto, zadovoljno je mjerama koje je Europska unija poduzela u borbi protiv pandemije korona virusa.

Najmanje su zadovoljni u Grčkoj (31 posto), Francuskoj (32 posto) i Njemačkoj (33 posto).

Najzadovoljniji su u Danskoj (68 posto), Litvi (67 posto) i Portugalu (66 posto).

Podrška EMU u Hrvatskoj 48 posto

Europsku monetarnu i ekonomsku uniju s jedinstvenom valutom eurom podržava 48 posto Hrvata, 45 posto je protiv, a sedam posto je odgovorilo da ne zna, također su rezultati Eurobarometra.

Najveću potporu euro ima u Portugalu (95 posto), Sloveniji (94 posto) i Irskoj (91 posto). Najmanju potporu euro ima u Švedskoj (25 posto), Danskoj (32 posto), Poljskoj (34 posto), te Češkoj i Bugarskoj po 40 posto.

Ekonomsku situaciju u svojoj zemlji "potpuno lošom" ocjenjuje 87 posto Hrvata, a potpuno dobrom 13 posto.

Nezadovoljniji od Hrvata su Grci i Portugalci, kojih je 90 posto ocijenilo potpuno lošom ekonomsku situaciju u svojoj zemlji, zatim Španjolci s 91 posto i Talijani s 93 posto.

Najzadovoljniji su u Luksemburgu, gdje je 86 posto anketiranih ocijenilo ekonomsku situaciju potpuno dobrom, zatim u Švedskoj (81 posto) i Danskoj (71 posto).

Oporavak od pandemije građani EU očekuju tek 2023. ili kasnije

Samo šest posto Hrvata smatra da će se hrvatsko gospodarstvo oporaviti od posljedica pandemije ove godine, 20 posto ih misli da će se to dogoditi sljedeće, 2022. godine, a 57 posto 2023. ili kasnije.

U svim državama članicama najveći dio anketiranih je odgovorilo da oporavak očekuje 2023. ili kasnije - između 44 i 82 posto. Puno manji dio očekuje oporavak sljedeće godine, između 10 i 31 posto.

Većina Hrvata smatra europski plan za oporavak EU sljedeće generacije, težak 750 milijardi, efikasnim odgovorom na ekonomske posljedice korona krize.

"Vrlo učinkovitim" i "prilično učinkovitim" taj instrument ocjenjuje 68 posto Hrvata. Ispred Hrvatske je Malta (83 posto) a na drugoj su strani Finska sa 42 posto, Francuska sa 45 posto i Latvija sa 47 posto.

Nešto više od polovice Hrvata, njih 51 posto, ima povjerenja u EU, a 44 posto nema.

Najviše povjerenja imaju u Portugalu (78 posto), Irskoj (74 posto) i Litvi (70 posto).

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.