'HIBRIDNI NAPAD NA EUROPU'

Ressler za Direktno: Migranti se koriste kao oružje u geopolitičkim igrama, Hrvatska ima pravo i dužnost štititi svoju granicu

Autor

Robert Krnjić

Talibansko preuzimanje vlasti u Afganistanu, intenziviranje migracijskih aktivnosti  na balkanskoj i sredozemnoj ruti, kao i kriza na bjelorusko-poljskoj granici posljedično su utjecali situaciju u kojoj sve veći broj država članica Europske unije gradi nove ili nadograđuje postojeće fizičke barijere na svojim granicama.

29.09.2021. u 07:19
Ispiši članak

Prema istraživanju njemačke novinske agencije DPA, od migracijske krize 2015. godine do ovogodišnjeg talibanskog preuzimanja vlasti u Afganistanu i mogućeg novog migrantskog vala, više od polovine država članica Europske unije podiglo je fizičke barijere na granicama kako bi osigurale svoj teritorij.

Među tim državama su i Poljska, Latvija i Litva koje su, osim izgradnje fizičke ograde, zbog pojačanog priljeva migranata i brojnih pokušaja nezakonitih prelazaka njihovih državnih granica, proglasile i izvanredno stanje. Naime, prema procjenama poljske granične službe, više od 10.000 migranata  nalazi se u Bjelorusiji s namjerom prelaska u Europsku uniju. Posredovanjem bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka, ti migranti kontinuirano pristižu na granicu s Poljskom, Litvom i Latvijom u namjeri da ih (ilegalno) prijeđu.

Kako se EU i Hrvatska nose s trenutnom geopolitičkom situacijom i migracijskim procesima koji su iz nje proizašli, ali i o sigurnosnom aspektu istih, za portal Direktno.hr razgovarali smo s hrvatskim zastupnikom u Europskom parlamentu Karlom Resslerom.

Hibridni napad na Europu

U samom početku razgovora, pitali smo zastupnika Resslera  je li EU, u kontekstu krizne situacije na bjelorusko-poljskoj granici, ali i  pogledu intenziviranih migracijskih aktivnosti balkanske i sredozemne rute, potencijalno osnaženih afganistanskim migrantskim valom, spremna na novi veliki migracijski izazov.

"Trenutno se ne primjećuju značajno veća migracijska kretanja iz Afganistana, ali svjedočimo sve snažnijem instrumentaliziranju izbjeglica i migranata u stvaranju pritiska na Europu. To smo vidjeli u Grčkoj, to smo vidjeli u Španjolskoj, a sada to vidimo na istoku Europe. Litva i Poljska bile su prisiljene proglasiti izvanredno stanje zbog organiziranog migracijskog pritiska, koji je orkestrirao bjeloruski diktator Lukašenko kao odgovor na europske sankcije. To je hibridni napad na Europu i to svima mora biti jasno. Izbjeglice i migranti istrumentaliziraju se i koriste kao oružje u geopolitičkim igrama. Europa ne smije prihvatiti takve ucjene".

O hrvatskom pristupu upravljanju državnom granicom i eventualnom podizanju fizičke barijere Ressler kaže:

"Hrvatska je pokazala da može učinkovito zaštititi svoju granicu koja je ujedno i najduža kopnena granica Europske unije. Osnažili smo našu policiju najmodernijom opremom, ulaganjima od preko 250 milijuna eura, što je velikim dijelom financirano i iz europskih fondova. Ne treba dizati zid ili bodljikavu žicu prema Bosni i Hercegovini. To bi bila loša poruka, a i pitanje je koliko su takve mjere uopće učinkovite. Trebamo nastaviti s modernizacijom i još bolje koristiti informacije. To je danas puno korisnije u učinkovitom upravljanju granicama".

Hrvatska ima pravo, ali i dužnost štititi svoju granicu

Potaknuti konferenencijom za medije u Poljskoj koja se održala u ponedjeljak i na kojoj je poljski ministar unutarnjih poslova, nakon što je okupljenima predočio poruke i fotografije pronađene na mobitelima migranata, a koje su bile povezane s islamskim ekstremizmom, rekao kako ne pokušava stigmatizirati migrante nego predstaviti dokaze o tome da neki migranti koji prelaze granicu mogu predstavljati prijetnju nacionalnoj sigurnosti, pitali smo Resslera smatra li da se i Hrvatskoj treba provoditi intenzivniji nadzor nad migrantima koji prelaze granicu i koji potencijalno predstavljaju prijetnju nacionalnoj sigurnosti.

"Migracije su danas jedno od središnjih političkih i društvenih pitanja suvremene Europe baš zato što složeno isprepliću humanitarnu, demografsku, gospodarsku, kao i sigurnosnu dimenziju. Sigurnosnim aspektom migracija ne bi se smjelo jeftino politizirati, ali s druge strane to ni u kojem slučaju ne bi smjelo biti niti tabu tema o kojoj se ne smije govoriti. Jasno je da stihijski nezakoniti prelasci izvan službenih graničnih prijelaza, bez osobnih dokumenata i pod okriljem noći, predstavljaju ozbiljnu sigurnosnu prijetnju i zato su i zabranjeni. Svaka država, pa tako i Hrvatska, ne samo da ima pravo nego ima i dužnost štititi svoju državnu granicu".

Za kraj smo od Resslera tražili komentar na najnovije izvješće Sigurnosno-obavještajne agencije prema kojem sigurnosna prijetnja za Hrvatsku proizlazi od islamističkog radikalizma unutar zapadnobalkanskih zajednica, odnosno sljedbenika terorističkih zajednica među kojima su i oni koji se nisu uspjeli pridružiti ISIL-u i Al Kaidi na kriznim ratištima, ali i povratnici s tih ratišta.

"To je procjena SOA-e koja se u njihovim izvješćima ne pojavljuje prvi puta ove godine, a koju u svojem djelovanju koristi cijeli sustav nacionalne sigurnosti", zaključio je naš sugovornik.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.