Raste hrvatski vanjski dug, analitičari: Dinamika rasta neodrživa

Prema najnovijim podacima Eurostata, hrvatski javni dug krajem trećeg tromjesečja 2014. godine dosegnuo je 78 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), skočivši u godinu dana za 7,3 postotna boda, što je po procjeni analitičara RBA neodrživa dinamika rasta.

Udio duga Hrvatske u BDP-u povećao se u trećem tromjesečju 2014. na godišnjoj razini sa 70,7 na 78 posto, pokazuju preliminarni podaci europskog statističkog ureda objavljeni u četvrtak.

"Dinamika rasta hrvatskog javnog duga definitivno je neodrživa. Dug raste tijekom cijelog razdoblja od 2010. godine, što je posljedica nagomilanih deficita. Evidentno je da Hrvatska ni u 2014. godini nije uspjela stabilizirati razinu javnog duga, a to je posljedica odgode restrukturiranja javnog sektora. Još uvijek trošimo više nego što stvaramo", istaknula je Zrinka Živković-Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisenbank Austrije.

Podaci Eurostata pokazuju i da je Hrvatska, uz Sloveniju i Bugarsku, zabilježila najveće povećanje udjela duga u BDP-u u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Najveći skok udjela duga u BDP-u na godišnjoj razini u trećem prošlogodišnjem tromjesečju zabilježila je Slovenija, za 16,8 postotnih bodova, sa 61,3 na 78,3 posto. Izdvaja se i Bugarska, s povećanjem udjela duga u BDP-u od 6,6 postotnih bodova, sa 17,1 na 23,6 posto, pokazuje izvješće Eurostata.