Rast BDP-a u EU i eurozoni samo 0,3%, najveći u Slovačkoj i Rumunjskoj

Sezonski prilagođen bruto domaći proizvod (BDP) u Europskoj uniji i eurozoni u četvrtom je tromjesečju 2015. uvećan za 0,3 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, pokazuju prve procjene europskog statističkog ureda.

To je sličan tempo rasta kao i u trećem lanjskom tromjesečju.

Na godišnjoj je razini, pak, u četvrtom lanjskom kvartalu BDP EU-a porastao za 1,8 posto, a u eurozoni za 1,5 posto.

Tempo rasta na godišnjoj razini u zadnja tri lanjska mjeseca ostao je više-manje nepromijenjen u usporedbi s trećim kvartalom, kada je BDP u EU porastao za 1,9 posto a u eurozoni za 1,6 posto.

U zadnjem lanjskom tromjesečju najsnažniji rast na godišnjoj razini zabilježen je u Slovačkoj, za 4 posto, a prati je Rumunjska, s rastom od 3,8 posto. 

Stope rasta veće od 3 posto zabilježile su još Poljska, Španjolska, Bugarska i Mađarska. 

Pad BDP-a u posljednjem lanjskom tromjesečju zabilježile su na kvartalnoj razini samo Grčka i Finska – za 0,6, odnosno 0,1 posto. Na godišnjoj je razini, pak, grčko gospodarstvo palo 1,9 posto, a finsko 0,2 posto.

Ukupno je u 2015. godini 28-člano gospodarstvo EU-a poraslo za 1,8 posto, dok je BDP 19-člane eurozone ojačao za 1,5 posto, pokazuju prve procjene Eurostata.

Italija usporava, Njemačka gubi na zamahu

Analitičari upozoravaju na slabost najvećih gospodarstava eurozone. 

Talijanski BDP porastao je na kvartalnoj razini samo 0,1 posto, što pokazuje da je skroman oporavak, započet lani nakon tri godine recesije, već počeo jenjavati. Na godišnjoj je razini gospodarstvo u četvrtom lanjskom tromjesečju ojačalo skromnih 1 posto.

Francuska je zabilježila samo blago brži rast, za 0,2 posto na kvartalnoj razini, sporije nego u prethodnom tromjesečju. Na godišnjoj je razini, pak, BDP porastao 1,3 posto.

Osim usporavanja rasta drugog i trećeg po veličini gospodarstva eurozone, analitičari upozoravaju i na to da Njemačka, gospodarska lokomotiva tog bloka, gubi na zamahu.

U posljednjem lanjskom tromjesečju njemački BDP porastao je 0,3 posto na kvartalnoj razini, što je u skladu s očekivanjima. Na godišnjoj je razini, pak, gospodarstvo poraslo 1,3 posto.

To se, poručio je njemački statistički ured Destatis, zahvaljuje znatnom rastu državne potrošnje, dok je osobna potrošnja porasla puno blaže.

S druge strane, pad izvoza, što je posljedica usporavanja rasta globalnog gospodarstva a time i slabljenja potražnje, negativno je utjecao na BDP.

Zbog toga analitičari smanjuju procjene rasta najvećeg gospodarstva eurozone. To je nedavno učinila i njemačka vlada, koja je smanjila procjenu rasta BDP-a u ovoj godini na 1,7 posto, koliko je rast iznosio i u 2015.

"Ova će godina za njemačko gospodarstvo biti izazovna. Uz poznate rizike od usporavanja rasta Kine i drugih zemalja u razvoju, niske cijene nafte i moguća slabost američkog gospodarstva mogli bi Njemačkoj zadati probleme", kaže Carsten Brzeski, ekonomist u ING-a.