Ptičja gripa u EU, opasnost od mogućeg širenja uzročnika i u Hrvatsku

Ministarstvo poljoprivrede u četvrtak je zbog pojave ptičje gripe u nekim zemljama Europske unije upozorilo na opasnost od mogućeg unošenja uzročnika bolesti i u Hrvatsku.

Trenutno nepovoljna epidemiološka situacija vezana uz pojavu osobito opasne zarazne bolesti influence ptica na području EU primijećena je u Njemačkoj, Velikoj Britaniji i Sjevernoj Irskoj, Nizozemskoj i Italiji, od čega je u tri države utvrđen podtip H5N8, navode iz Ministarstva i upozoravaju na veliku opasnost od mogućeg unošenja uzročnika bolesti i na područje Hrvatske.

Influenca ptica je vrlo zarazna virusna bolest peradi i drugih ptica koju uzrokuje tip A virusa influence, može se manifestirati na različite načine, ovisno o sposobnosti virusa da uzrokuju bolesti i na pogođene vrste.

Prema svojoj patogenosti (sposobnosti da izazove bolest) virus influence ptica dijeli se na visoko patogene viruse IP (VPIP), koji se brzo šire i dovode do visoke stope smrtnosti (do 100 posto u roku od 48 sati), te na nisko patogeni virusi IP (NPIP), koji uzrokuju općenito blage simptome bolesti te lako mogu proći neotkriveni.

Od domaće peradi najčešće obolijevaju kokoši i purani, a kod pataka i gusaka razviju se blagi simptomi bolesti, navodi se u priopćenju Ministarstva.

Također se ističe kako su divlje ptice koje žive uz vodu, poglavito divlje patke, prirodno otporne na bolest i ne pokazuju kliničke znakove oboljenja te stoga predstavljaju rezervoar virusa i glavnu opasnost za širenje bolesti na domaću perad.

"Sukladno važećem zakonodavstvu obveza posjednika (pravna ili fizička osoba koja je kao vlasnik, korisnik ili čuvar izravno odgovorna za zdravlje životinja) je prijava sumnje na bolest veterinaru", naglašavaju iz Ministarstva poljoprivrede.

Navode i znakove koji su karakteristični za bolest - iznenadna uginuća peradi bez kliničkih znakova bolesti, potištenost, nakostriješenost perja, značajan pad nesivosti i valivosti, loša kvaliteta ljuske jajeta, kašalj, šmrcanje, sinusitis, disanje na otvoreni kljun, edem glave i vrata, cijanoza kreste i podbradnjaka, sitna točkasta krvarenja po sluznicama te potkožna krvarenja uočljiva u perjem nepokrivenim područjima nogu, živčane smetnje.

Iz Ministarstva poručuju da se u slučaju primjećivanja uginuća većeg broja divljih ptica kontaktira najbližeg veterinara ili Upravu za veterinarstvo i sigurnost hrane na e-mail: [email protected].