odbor europskog parlamenta

Prošao amandman Ruže Tomašić vezano za progon branitelja u Srbiji

Autor

Direktno.hr

Odbor za vanjske poslove Europskog parlamenta (AFET) usvojio je u utorak izvješća o napretku Srbije, Kosova, Makedonije i Crne Gore u 2016. izrazivši potporu približavanju tih zemalja EU-u ali i ukazujući na potrebu nastavka reformi.

28.02.2017. u 19:52
Ispiši članak

Crna Gora je najviše napredovala na putu prema članstvu EU-u, ocjenjuje se u izvješću o napretku te zemlje. Zastupnici su pozdravili stalan napredak u integraciji Crne Gore u EU, istaknuvši da je u pregovorima i o pristupanju otvorila 26 poglavlja a dva zatvorila, ali i upozorili da još uvijek zabrinjavaju pitanja borbe protiv korupcije, organiziranog kriminala i osiguravanja slobode medija.

Izvjestitelj za Crnu Goru Charles Tannock (Europski konzervativci i reformisti) istaknuo je namjeru Crne Gore da ove godine pristupi NATO-u kao važan trenutak u njenom procesu euro-atlantskih integracija, te pozvao Europski parlament da "pokaže snažnu potporu tom procesu". 

Zastupnici su također izrazili zabrinutost  zbog navodnih pokušaja Rusije da utječe na politiku Crne Gore, kao u primjeru nedavnih nastojanja da se diskreditiraju izbori održani u listopadu prošle godine, te pozvali čelnicu EU diplomacije Federicu Mogherini da "pozorno prati istragu o navodnom pokušaju državnog udara". O istrazi su zastupnici razgovarali i u ponedjeljak s crnogorskim ministrom vanjskih poslova Srđanom Darmanovićem koji je pokušaj udara ocijenio ozbiljnim i ukazao na ocjenu tužiteljstva da iza zavjere stoje ljudi koji pripadaju ruskoj obavještajnoj zajednici.

Dubravka Šuica (HDZ/EPP) istaknula je da je priključenje Crne Gore NATO-u od ključne važnosti, ali da je unatoč vrlo dobrom napretku, s obzirom na nedavne osvajačke pretenzije na teritoriju Republike Hrvatske, neophodno riješiti i bilateralna pitanja, primjerice pitanje poluotoka Prevlake, zatim sukcesije bivše Jugoslavije u pogledu vojne imovine, osiguranja pravične naknade za žrtve logora, a sve prije zatvaranja preostalih pregovaračkih poglavlja, priopćio je ured zastupnice.

Srbija je na putu prema EU-u no "treba nastaviti posebno ustrajavati na jačanju pravne države jer korupcija i organizirani kriminal još uvijek predstavljaju prepreku demokratskom, društvenom i gospodarskom razvoju zemlje", ocijenio je u izvješću o Srbiji izvjestitelj David McAllister (Europska pučka stranka).

Rezolucija pozdravlja otvaranje nekoliko poglavlja u pregvorima s EU-om u 2016., ali i poziva Srbiju da uskladi svoju vanjsku politiku s EU-ovom, uključujući o onu spram Rusije, osigura neovisnost pravosuđa u praksi i izmjene ustava.

Zastupnici su pozdravili ponovnu normalizaciju odnosa između Beograda i Prištine, no i pozvali obje zemlje da u tom pravcu pokažu veću predanost i političku volju.

Dubravka Šuica izjavila je da su McAllisterovi kompromisni amandmani obuhvatili sve traženo i pohvalila izbalansirano izvješće, napomenuvši da unatoč stoljetnim vezama s Rusijom Srbija mora prilagoditi svoju vanjsku politiku europskoj, produbiti dijalog s Prištinom te riješiti preostala bilateralna pitanja sa susjednim državama, uključujući i Hrvatsku. Šuica je istaknula i pitanja nestalih osoba te potrebu rješavanja granice, kao i sukcesije bivše Jugoslavije.

Europarlamentarna zastupnica Ruža Tomašić putem amandmana koji su joj usvojeni u izvješće o napretku uspjela je inkorporirati poziv Srbiji na suradnju i potpuno poštivanje institucije Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju te poziv Srbiji na ulaganje dodatnih napora u smjeru rješavanja sporova koji proizlaze iz zakona o univerzalnoj jurisdikciji po kojemu Srbija ima pravo da podiže optužnice i sudi za ratne zločine počinjene bilo gdje na tlu bivše SFRJ,od strane počinitelja koji nisu bili niti su sada državljani Srbije i čije žrtve također nisu državljani Srbije.

Zastupnik Picula, čijih je 39 amandmana usvojeno u izvješćima o napretku zemalja zapadnog Balkana, naglasio je u osvrtu na izvješće da je „Srbija poduzela važne korake u normalizaciji odnosa s Kosovom, ali ima još puno posla za napraviti u tom smjeru“. Pozvao je Srbiju na konstruktivan doprinos u odnosima sa susjedima i rješavanje preostalih bilateralnih pitanja poput granične demarkacije, objavljivanja arhiva, popisa nestalih i sukcesije, ali i da nastave raditi na reviziji opsega i primjene zakona o univerzalnoj jurisdikciji. 

„Otvaranje prvih poglavlja treba shvatiti kao pozitivan pritisak koji treba poduprijeti i olakšati rješavanje bilateralnih pitanjima na koja 25 godina nije bilo bilateralnih odgovora“, naglasio je Picula u svom govoru.

Izvjestiteljica za Kosovo Ulrike Lunaček (Zeleni) rekla je da usvajanje izvješća o napretku Kosova šalje "snažan signal da je budućnost neovisnog Kosova u Europskoj uniji". Zastupnici su pozdravili stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između EU-a i Kosova i prijedlog Europske komisije za ukidanje viza građanima Kosova uz ispunjenje nekoliko kriterija.

Kosovo što prije mora ratificirati ugovor o granici sa Crnom Gorom i obračunati se s korupcijom i organiziranim kriminalom, napomenula je Lunaček.

Zastupnici EP-a su se također osvrnuli na činjenicu da pet članica Unije još nije priznalo Kosovo ocijenivši da će, kada to učine sve članice, to povećati vjerodostojnost vanjske politike EU-a i pomoći normalizaciji odnosa Srbije i Kosova.

Kao predsjednik zajedničkog parlamentarnog izaslanstva s Kosovom, Tonino Picula je naglasio da su najvažniji momenti u protekloj godini bili stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u travnju i predstavljanje reformske agende u studenom. Nada se da će doći do ratifikacije graničnog sporazuma s Crnom Gorom, kako bi Europski parlament mogao ukinuti vize i omogućiti slobodno kretanje građanima Kosova.

Osvrnuvši se na izvješće o Kosovu, Dubravka Šuica je izjavila da je pozitivno to što je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju na snazi i složila se s tvrdnjom da Kosovo provodi reforme, no da nema dovoljno napretka u istragama o korupciji, problemima s udruženjem srpskih općina i u reformi javne uprave. Ona je izvješće ocijenila kao dobar poticaj kosovskoj vladi za nastavak pregovora.

U rezoluciji o Makedoniji zastupnici traže od te zemlje da što prije formira novu i stabilnu vladu, ostane na putu integracije u EU i poptunosti provede snažne reforme u područjima vladavine prava, pravosuđa, korupcije, temeljnih prava, unutarnje politike i odnosa sa susjedima.

Čim dođe do vidljivog napretka u provedbi sporazuma iz Pržina od 2015. i žurnih reformskih prioriteta, Europski parlament će biti za otvaranje pregovora o pristupanju Uniji, poručili su zastupnici.

Izvjestitelj Ivo Vajgl je istaknuo da je za Makedoniju najvažnije formirati novu vladu sa čvrstom potporom u parlamentu.

Dubravka Šuica je također rekla da je prioritet formiranje vlasti, isto kao i rješavanje spora s Grčkom oko imena kako bi Makedonija nastavila europski put, navodi se u priopćenju njenog ureda.

I Picula je, kao izvjestitelj u sjeni za Makedoniju, kao prioritet za Makedoniju istaknuo formiranje vlasti. Picula se nada da će se vlada sastaviti što prije i bez političke diskriminacije, jer građani Makedonije već dvije godine žive u izvanrednom stanju. U usvojenim amandmanima naglasio je važnost podrške radu javne tužiteljice čija je autonomnost neophodna za demokratski proces, te pohvalio dogovoreni Sporazum iz Pržina koji je bio moderiran od strane EU-a, odnosno posebnog tima zastupnika Europskog parlamenta, stoji u priopćenju ureda zastupnika.

„Stabilnost na Zapadnom Balkanu danas ovisi o rezultatu sučeljavanja dvaju procesa: postupnog napredovanja država regije na putu pridruživanja Europskoj uniji i procesa koji to ugrožavaju u ime interesa suprotnih vrijednostima euro integracija. Linije podjela prolaze, prije svega, unutar pojedinih država, a često se ti sukobi odražavaju i na međudržavne odnose. Podrška Europskog parlamenta nastavku euro-integracijskog puta svim zemljama ostaje neupitna, ali na tom putu predstoje brojne reforme koje uključuju i otvorena bilateralna pitanja s Hrvatskom“, zaključio je zastupnik Tonino Picula, navodi se u priopćenju.

Nakon usvajanja u Odboru EP-a za vanjske poslove svi zastupnici će o rezolucijama o Crnoj Gori i Makedoniji glasati na plenarnoj sjednici u ožujku, a o Srbiji i Kosovu u travnju.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.