DANSKA PREDAJE ŽEZLO HRVATSKOJ
Primopredaja predsjedanja u Hamletovu dvorcu: Vijeće Europe nije izgubilo na važnosti
Vijeće Europe nije izgubilo na svojoj važnosti, rekao je u petak u Helsingoru danski premijer Lars Lokke Rasmussen, koji želi da se najstarija europska organizacija nastavi razvijati i ostane "snažna i relevantna" i u budućnosti.
Rasmussen je govorio na početku sjednice Odbora ministara Vijeća Europe na kojoj bi Danska trebala predati predsjedanje Hrvatskoj na razdoblje od sljedećih šest mjeseci. Danska je preuzela predsjedništvo Odbora ministara u studenome prošle godine.
"Kao jedna od deset zemalja utemeljiteljica organizacije, Danska je uvijek čvrsto podupirala Vijeće Europe. Mi želimo da se Vijeće razvija i zadrži svoju relevantnost u budućnosti", rekao je danski premijer na početku sjednice, obraćajući se ministrima vanjskih poslova i predstavnicima 47 zemalja VE, među kojima je i hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić..
VE je 1949. osnovalo 10 zemalja - Belgija, Francuska, Luksemburg, Nizozemska, Velika Britanija, Irska, Italija, Danska, Norveška i Švedska. Bilo je zamišljeno kao organizacija koja će nakon razaranja i neprijateljstava Drugog svjetskog rata omogućiti suradnju država. Danas međutim postoji dojam da organizacija pomalo gubi na svojoj važnosti jer su oči političara i javnosti više okrenute Europskoj uniji.
"Ovaj sastanak označava kraj danskog predsjedanja odborom ministara... Bila je privilegija predsjedati ovim važnim tijelom. Veselimo se daljnjoj suradnji kako bi se osiguralo snažno i relevantno Vijeće Europe i u budućnosti", istaknuo je Rasmussen.
Danski je premijer govorio o danskim prioritetima i rezultatima šestomjesečnog predsjedanja, staknuvši prije svega donošenje Kopenhaške deklaracije u travnju gdje je ključni cilj reforma europskog sustava zaštite ljudskih prava.
"Vrlo sam zadovoljan da smo u travnju na konferenciji u Kopenhagenu usvojili za svih 47 zemalja važan politički dokument, Kopenhašku deklaraciju o nastavku reforme europskog sustava ljudskih prava", rekao je, dodajući da su danas zaštita i promocija ključnih vrijednosti Europe - a među njima su na prvom mjestu ljudska prava - "potrebne više nego ikad".
Reforma europskog sustava ljudskih prava dovest će, smatra danski premijer, do fokusiranijeg, uravnoteženijeg i učinkovitijeg sustava, na dobro više od 800 milijuna Europljana. On pritom naglašava da je primarna odgovornost za osiguranje zaštite ljudskih prava na vladama, parlamentima i sudovima u zemljama članicama.
Nakon govora danskog šefa vlade, ministri na zatvorenom sastanku razgovaraju o demokratskoj sigurnosti, budućnosti Vijeća Europe, konfliktima na Starom kontinentu te suradnji između VE i Europske unije, kojom će Hrvatska predsjedati u prvoj polovici 2020.
Potom će danski premijer na sljedećih pola godine predati predsjedanje hrvatskoj šefici dioplomacije koja će u tom razdoblju obnašati funkciju predsjedavajuće Odbora ministara i u tom svojstvu predstavljati organizaciju.
Pejčinović Burić će na skupu predstaviti prioritete hrvatskog predsjedanja a to su borba protiv korupcije, učinkovita zaštita prava nacionalnih manjina i ranjivih skupina, decentralizacija u kontekstu jačanja lokalne uprave i samouprave i zaštita kulturne baštine i kulturne rute. Očekuje se da bi mogla imati i nekoliko bilateralnih susreta.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.