DANSKA PREDAJE ŽEZLO HRVATSKOJ

Primopredaja predsjedanja u Hamletovu dvorcu: Vijeće Europe nije izgubilo na važnosti

Autor

mjš/h

Vijeće Europe nije izgubilo na svojoj važnosti, rekao je u petak u Helsingoru danski premijer Lars Lokke Rasmussen, koji želi da se najstarija europska organizacija nastavi razvijati i ostane "snažna i relevantna" i u budućnosti.

18.05.2018. u 10:37
Ispiši članak

Rasmussen je govorio na početku sjednice Odbora ministara Vijeća Europe na kojoj bi Danska trebala predati predsjedanje Hrvatskoj na razdoblje od sljedećih šest mjeseci. Danska je preuzela predsjedništvo Odbora ministara u studenome prošle godine.

"Kao jedna od deset zemalja utemeljiteljica organizacije, Danska je uvijek čvrsto podupirala Vijeće Europe. Mi želimo da se Vijeće razvija i zadrži svoju relevantnost u budućnosti", rekao je danski premijer na početku sjednice, obraćajući se ministrima vanjskih poslova i predstavnicima 47 zemalja VE, među kojima je i hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić..

VE je 1949. osnovalo 10 zemalja - Belgija, Francuska, Luksemburg, Nizozemska, Velika Britanija, Irska, Italija, Danska, Norveška i Švedska. Bilo je zamišljeno kao organizacija koja će nakon razaranja i neprijateljstava Drugog svjetskog rata omogućiti suradnju država. Danas međutim postoji dojam da organizacija pomalo gubi na svojoj važnosti jer su oči političara i javnosti više okrenute Europskoj uniji.

"Ovaj sastanak označava kraj danskog predsjedanja odborom ministara... Bila je privilegija predsjedati ovim važnim tijelom. Veselimo se daljnjoj suradnji kako bi se osiguralo snažno i relevantno Vijeće Europe i u budućnosti", istaknuo je Rasmussen.

Danski je premijer govorio o danskim prioritetima i rezultatima šestomjesečnog predsjedanja,  staknuvši prije svega donošenje Kopenhaške deklaracije u travnju gdje je ključni cilj reforma europskog sustava zaštite ljudskih prava.

"Vrlo sam zadovoljan da smo u travnju na konferenciji u Kopenhagenu usvojili za svih 47 zemalja važan politički dokument, Kopenhašku deklaraciju o nastavku reforme europskog sustava ljudskih prava", rekao je, dodajući da su danas zaštita i promocija ključnih vrijednosti Europe  - a među njima su na prvom mjestu ljudska prava  - "potrebne više nego ikad".

Reforma europskog sustava ljudskih prava dovest će, smatra danski premijer, do fokusiranijeg, uravnoteženijeg i učinkovitijeg sustava, na dobro više od 800 milijuna Europljana. On pritom naglašava da je primarna odgovornost za osiguranje zaštite ljudskih prava na vladama, parlamentima i sudovima u zemljama članicama.

Nakon govora danskog šefa vlade, ministri na zatvorenom sastanku razgovaraju o demokratskoj sigurnosti, budućnosti Vijeća Europe, konfliktima na Starom kontinentu te suradnji između VE i Europske unije, kojom će Hrvatska predsjedati u prvoj polovici 2020.

Potom će danski premijer na sljedećih pola godine predati predsjedanje hrvatskoj šefici dioplomacije koja će u tom razdoblju obnašati funkciju predsjedavajuće Odbora ministara i u tom svojstvu predstavljati organizaciju.

Pejčinović Burić će na skupu predstaviti prioritete hrvatskog predsjedanja a to su borba protiv korupcije, učinkovita zaštita prava nacionalnih manjina i ranjivih skupina, decentralizacija u kontekstu jačanja lokalne uprave i samouprave i zaštita kulturne baštine i kulturne rute. Očekuje se da bi mogla imati i nekoliko bilateralnih susreta.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.