Presušilo 30 mlrd eura potpore tranzicijskim zemljama pa i Hrvatskoj

Međunarodni zajmodavci izvijestili su da su premašili zacrtani iznos potpore gospodarstvima srednje i istočne Europe da lakše prebrode negativan utjecaj krize u eurozoni.

Krajem 2012. Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), Europska investicijska banka (EIB) i Svjetska banka (SB) najavile su financijski paket od 30 milijardi eura kojim će do kraja 2014. pomagati tranzicijskim gospodarstvima u regiji da prevladaju posljedice krize u eurozoni.

Program je prema najavi trebao biti fokusiran na podupiranje programa restrukturiranja, konsolidacije i diversifikacije, te na jačanje dugoročne konkurentnosti gospodarstava u regiji kroz dugoročne kredite i kupovinu vlasničkih udjela.

Kao korisnice programa navedene su Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Češka, Hrvatska, Estonija, Makedonija, Mađarska, Kosovo, Latvija, Litva, Poljska, Rumunjska, Srbija, Slovačka i Slovenija.

Do kraja srpnja ove godine tri su zajmodavca u tu svrhu već odobrila 33,6 milijarde eura za više od 600 projekata, navodi se u izvješću objavljenom prošlog vikenda.

Najveći je udio u paketu imao EBRD koji je najavio 20 milijardi eura pomoći a do kraja srpnja odobrio je 21,4 milijarde eura. Svjetska banka najavila je šest milijardi a odobrila 6,7 milijardi eura a EIB je premašio najavljene četiri milijarde za 1,5 milijardi eura.

EBRD je pritom 29 posto sredstava usmjerio u industriju, trgovinu i agrobiznis a na drugom su mjestu s 28 posto financijske institucije. Slijede s 22 posto sektor energije i prirodnih resursa, te infrastruktura s 21 posto odobrenih sredstava.

Svjetska banka izdvojla je čak 40 posto sredstava za financijske sustave i tržišta kapitala. Slijede reforme javnog sektora s udjelom od 29 posto. Znatno zaostaju "konkurentnost i promocija izvoza", te "mirovine, zdravstvo, obrazovanje i socijalne usluge", s po 11 posto. Preostalih oko 10 posto odobreno je za projekte u sektorima infrastrukture, energije i okoliša.

EIB je 39 posto odobrenih sredstava uložio u infrastrukturu, 37 posto u mala i srednja poduzeća, 13 posto u energiju i okoliš a 11 posto u istraživanja i razvoj, industriju, "zdravlje obrazovanje i obučavanje".