službeni posjet
Premijer Orešković posjetio Hrvatski papinski zavod sv. Jeronima
Korijeni crkve sv. Jeronima sežu u 1453. kada je papa Nikola V. u "Vječnom gradu" dodijelio crkvicu sv. Marije sa zemljištem za hodočasnike i izbjeglice iz Hrvatske. Današnje zdanje je 1589. dao sagraditi "hrvatski" papa Siksto V, kojem je to, iako je bio veliki graditelj Rima, bila jedina potpuno završena crkva tijekom svega petogodišnjeg papinstva (1585-1590).
Premijer se upoznao i s poviješću Hrvatskog papinskog zavoda svetog Jeronima, čija se zgrada od izgradnje 1928. fizički nastavlja na crkvu.
Zavodom su kao rektori desetljećima upravljali svećenici koji su poslije postali ugledni biskupi i ostvarili znatne karijere u hijerarhiji Katoličke crkve, a posljednji u nizu je donedavni rektor Jure Bogdan, koji je imenovan biskupom i postavljen za novog vojnog ordinarija u Hrvatskoj.
U Zavodu se na poslijediplomskim i doktorskim studijima u Rimu školuju studenti ne samo iz Hrvatske već iz "povijesnih hrvatskih krajeva", od Srijema u Srbiji do Boke Kotorske u Crnoj Gori, koji se potom vraćaju u svoje župe.
Nada se brzoj kanonizaciji Stepinca, ali razumije Papu
Posjeta "Hrvatskoj crkvi u Rimu" uslijedila je nakon polusatnog razgovora a u četiri oka s papom Franjom o kanonizaciji blaženog kardinala Alojzija Stepinca, Hrvatima u Bosni i Hercegovini te izbjegličkoj krizi.
Premijer je izrazio nadu da će postupak kanonizacije bl. Alojzija Stepinca započeti ovo ljeto i da će što prije završiti jer je, kako je istaknuo, Stepinac "dio našeg identiteta" ali je izrazio razumijevanje za to što Papa u tom postupku želi zbližiti katolike i pravoslavce aludirajući na Mješovito povjerenstvo pod predsjedanjem Svete Stolice, u kojem su i predstavnici Srpske pravoslavne crkve (SPC), a koje bi trebalo raspraviti sva pitanja vezana uz osobu hrvatskog kardinala.
Premijerova supruga Sanja Orešković poklonila je papi Franju srebrni medaljon upravo s likom kardinala Stepinca i, uputivši mu osobnu molbu, kazala da bi nam "srca bila puna da Crkva kanonizira kardinala Alojzija Stepinca". "To bi puno značilo za našu domovinu Hrvatsku", rekla je Sanja Orešković
U posjet Papi premijer je stigao sa svojom suprugom i svo četvero djece.
Orešković je od pape Franje zatražio potporu i za Hrvate u Bosni i Hercegovini, kako bi bili ravnopravni s ostalim narodima i vjerama, ističući stratešku važnost tog pitanja za Hrvatsku, ali također ukazujući i na stabilizirajući učinak pitanja ravnopravnosti triju naroda na regiju.
Nezaobilazna tema je bila i izbjeglička kriza, a premijer Orešković je Papi prenio da se Hrvatska humano ponašala prema vise od pola milijuna migranta koji su tzv. zapadnobalkanskom rutom prošli kroz Hrvatsku i izrazio nadu u pronalaženje rješenja na europskoj razini.
Premijer Orešković je novinarima potvrdio da je, nakon sto je to učinila i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, pozvao Franju da posjeti Hrvatsku.
Od hrvatskih premijera, prije Oreškovića je u posjetu Vatikanu bio Ivo Sanader koji se u veljači 2005. susreo s Ivanom Pavlom II. te Zoran Milanović koji se krajem listopada 2012. sastao s papom Benediktom XVI.
Uz Oreškovića, papu Franju su u vrlo kratkom razdoblju posjetili predsjednica Grabar-Kitarović i ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.