Predsjednica traži veću solidarnost i suradnju u borbi protiv terorizma

Grabar-Kitarović, koja boravi u službenom posjetu Bugarskoj, zauzela se također za jačanje ekonomske i energetske sigurnosti srednje Europe te za konsolidaciju Europske unije odnosno njezino proširenje na države zapadnog Balkana.

Predsjednica je održala predavanje na Sofijskom sveučilištu "Sveti Kliment Ohridski" posvećeno europskoj solidarnosti pod naslovom "Svi moramo biti jedno za stolom solidarnosti".

Grabar-Kitarović je kazala da su nedavni teroristički napadi u Europi i veliki migrantski val egzistencijalni izazovi i prijetnje za EU, ali ponajprije u smislu erozije europskih vrijednosti i demokracije, i da zahtijevaju odlučno i zajedničko djelovanje.

"Čvrsto vjerujem da svi moramo biti jedno za stolom solidarnosti", kazala je, istaknuvši da bi Europa trebala biti solidarna cijelo vrijeme, a ne samo kada se dogodi neka tragedija.

Europa ne bi smjela više gubiti vrijeme na rasprave o izbjegličkim kvotama, nego raditi na dugoročnom rješavanju uzroka problema s kojima se suočava, poručila je, napomenuvši da bi se trebala pitati koliko je i sama kriva za ovo što joj se događa.

"Potrebna nam je zajednička vizija, jasne odluke i dogovorene akcije te snažna zajednička vanjska i sigurnosna politika", kazala je.

Grabar-Kitarović pozvala je Europu da kao prvo poduzme odlučnije i bolje koordinirane napore u borbi protiv radikalizacije i terorizma.

"Sigurnost mora biti na prvom mjestu jer je to pretpostavka za političku stabilnost i ekonomski razvoj", istaknula je.

Potrebno je također diplomatskim naporima pridonijeti rješavanju sukoba na Bliskom istoku i drugdje u svijetu te povećati pomoć za razvoj kako bi se riješili uzroci migracija koji se kreću od siromaštva i diskriminacije do terorizma i klimatskih promjena, kazala je, napominjući da u svijetu ima oko 50 do 60 milijuna migranata, od čega su samo četvrtina doista izbjeglice.

"Europska unija treba rješavati probleme izvan svojih granica i zaštititi se iznutra", kazala je, napominjući da države članice moraju voditi računa i o svojoj stabilnosti i štititi prosperitet svojih građana.

Naglasila je također da se sve migrante i izbjeglice ne smije izjednačavati s teroristima te se zauzela za njihovu integraciju i edukaciju, a ne asimilaciju ili izolaciju u getima i kampovima.

Grabar-Kitarović zauzela se za jačanje schengenske zone, a ne njezino slabljenje ili suspenziju.

Istaknula je da europski građani smatraju da je sloboda kretanja ljudi, kapitala, robe i usluga najpozitivnije postignuće europskog projekta i upozorila da bi propast Schengena, po procjenama Zaklade Bertelsmann, mogla stajati gotovo 1,4 bilijuna eura kroz deset godina.

"Po meni to je još jedan argument za ubrzanje a ne odgađanje pristupanja Hrvatske i Bugarske Schengenu", kazala je.

Kao pozitivan primjer dobro integrirane zajednice istaknula je islamsku zajednicu u Hrvatskoj. "Islam je religija mira", naglasila je, napomenuvši da se ove godine obilježava 100 godina službenog priznanja islama u Hrvatskoj.

Kad je riječ o jačanju ekonomske i energetske sigurnosti srednje Europe, Grabar-Kitarović ponovno je istaknula važnost svoje inicijative Jadran-Baltik-Crno more kao platforme za jačanje suradnje između sjevera i juga srednje Europe, što je do sada bilo zanemareno.

Konkretno, inicijativa bi trebala pridonijeti digitalizaciji regije i razvoju prometne i energetske infrastrukture, što će omogućiti jačanje gospodarske konkurentnosti i političke stabilnosti, objasnila je.

Predsjednica se zauzela također za konsolidaciju Europske unije odnosno njezino proširenje na države zapadnog Balkana, ocijenivši da će to osnažiti Uniju iznutra i omogućiti lakše rješavanje sigurnosnih izazova u tom dijelu Europe.