Postignut preliminarni dogovor europskih institucija o izaslanim radnicima

Čvrsto vjerujemo da je usuglašeni prijedlog uravnotežen. Ovaj dogovor uspostavlja načelo jednake plaće za isti rad na istom mjestu, a istodobno pruža veću pravnu sigurnost poslodavcima i zaposlenicima", kaže se u zajedničkoj izjavi pregovarača Vijeća EU-a, Parlamenta i Komisije.

Prema europskom zakonodavstvu, izaslani radnik se definira kao "zaposlenik koga je poslodavac privremeno poslao u drugu zemlju članicu radi pružanja usluga".

Sada je to regulirano direktivom još iz 1996., koja omogućava radnicima iz siromašnijih zemalja članica da rade na ugovor u drugoj zemlji članici pri čemu je jedino jamstvo bilo da ne može imati manju plaću od minimalne plaće u zemlji u koju je došao. Pri tome su socijalni doprinosi plaćaju u zemlji iz koje je poslan, a koji su znatno niži od onih koji se plaćaju u zapadnim članicama.

Najčešće je riječ o građevinskim radnicima koji su zahvaljujući direktivi rušile cijenu rada tvrtkama u zemlji primateljici jer su puno jeftiniji od domaćih. U tom sektoru su bile česte i zlouporabe, primjerice domaće tvrtke bi ugovorile određeni posao i zatim angažirale jeftiniju kompaniju iz neke od novih zemalja članica da odradi posao za manju cijenu od ugovorene, a razlike su zadržavale za sebe. U zapadnim članicama raslo je nezadovoljstvo zbog socijalnog dumpinga, nepoštene konkurencije u plaćama radnika iz različitih zemalja članica, a francuski predsjednik Emmanuel Macron to je pitanje stavio u središte svoje predizborne kampanje.

Prije skoro dvije godine, Komisija je predložila promjene direktive, prema kojima bi  izaslani radnik treba imati istu plaću i iste radne uvjete kao i radnici u zemlji primateljici, dok je po sadašnjim pravilima radnik najčešće plaćen prema standardima zemlje iz koje dolazi. 

Trebalo je 18 mjeseci da zemlje članice usuglase svoje stajalište, što je konačno učinjeno u listopadu prošle godine, nakon čega su započeli pregovori između dvaju zakonodavnih tijela u EU-u, Vijeća i Parlamenta, u čemu im pomaže i Komisija.

 Preliminarni dogovor triju institucija u četvrtak je na konferenciji za novinare predstavila povjerenica za socijalna pitaja Marianne Thyssen, koja je odbila reći pojedinosti dogovora dok o tome ne obavijesti vlade zemalja članica.

Dogovor sada moraju prihvatiti zemlje članice u Vijeću EU-a te Europski parlament. Tek nakon toga direktiva je usvojena. 

Direktiva je zakonodavni akt EU-a kojim se utvrđuje cilj koji sve države članice EU-a moraju ostvariti. Međutim, svaka država samostalno odlučuje o načinu na koji će ostvariti taj cilj, stoga se zemljama članicama uvijek ostavlja određeni rok da u svoja zakonodavstva prenesu direktivu.