POSLJEDNJE POMICANJE SATA? Europska komisija predložit će ukidanje ljetnog računanja vremena!

"Ljudi to žele pa ćemo to i učiniti", rekao je Juncker za javni servis ZDF.

U anketi koju je naručila Europska komisija, provedenoj od lipnja do sredine kolovoza, više od 80 posto Europljana reklo je da želi ukinuti pomicanje satova na proljeće i jesen. U anketi je sudjelovalo rekordnih 4.6 milijuna ljudi.

Iako to Juncker nije eksplicitno rekao, pošto se poziva na anketu u kojoj se većina ljudi izjasnila da želi 'ljetno' (neprirodno) vrijeme (GMT+2), za pretpostaviti je da će Komisija izabrati tu varijantu. 

Međutim, piše ZDF, malo je vjerojatno da će sve europske zemlje izabrati ljetno vrijeme koje bi im, ovisno o geografskom položaju, moglo produžiti jutarnji mrak. Nije, stoga, sigurno da će prijedlog dobiti većinu u Europskom vijeću. 

Neke zemlje EU-a izjasnile su se već za ukidanje pomicanja sata, poput Litve, Estonije, Latvije i Finske. 

Ljetno računanje vremena uvedeno je nakon naftne krize 1970-ih u nadi da će se time uštedjeti energija. Od 1996. sve zemlje EU-a pomiču sat unaprijed zadnje nedjelje u ožujku i vraćaju ga nazad zadnje nedjelje u listopadu.

Koliko se time energije šteti kontroverzno je pitanje na kojeg nema jedinstvenog odgovora.  

Znanstvenici su, pak, mnogim studijama pokazali da pomicanje sata šteti organizmu.

Nakon prijedloga Europske komisije, bilo kakvu promjenu u računanju vremena morat će odobriti Europski parlament i zemlje članice Unije.

Zašto imamo ljetno računanje vremena?

Sama ideja ljetnog računanja vremena pripisuje se američkom fizičaru Benjaminu Franklinu koji je još 1784. zaključio kako bi bolje usklađivanje ljudskih aktivnosti s dnevnim svjetlom moglo donijeti uštedu energije.

Nekoć je ona i bila zamjetna, no danas dolazi do skromne uštede od samo 0,5 - 2,5 %. 

Također, statistika pokazuje da je u danima nakon promjene vremena povećan broj prometnih nesreća te ima i više srčanih udara.