Podijeljena mišljenja u Sloveniji nakon presude, boli ih morski koridor

Prema jučerašnjoj interpretaciji predsjednika arbitražnog sudišta Gilberta Guillaumea - koji se pri tom pozvao na "parafirani" tekst sporazuma Drnovšek-Račan - arbitražom je utvrđen fizički kontakt Slovenije s otvorenim morem, preko 2,5 morske milje širokog koridora koji bi ostao pod hrvatskom jurisdikcijom, ali s pravom Slovenije na slobodnu plovidbu njenih i stranih brodova i prelete zrakoplova, polaganje kabela i cjevovoda.

Bivši slovenski predsjednik Danilo Tuerk, i sam profesor međunarodnog prava, kazao je kako je to rješenje "donekle" ispunilo slovenska očekivanja, i to "kreativnom" primjenom međunarodnog prava.

No, prema mišljenju nekadašnjeg slovenskog ministra vanjskih poslova Dimitrija Rupela, Guillaumeovo rješenje ide ispod onoga što je bilo predviđeno nacrtom sporazuma iz 2001. godine što su ga bili parafirali slovenski i hrvatski diplomati iz vremena pokojnih premijera Račana i Drnovšeka, te tek treba proučiti što to rješenje s koridorom pod hrvatskom jurisdikcijom kojem bi Hrvatska imala ograničeni suverenitet zapravo znači.

Formalno pod hrvatskom jurisdikcijom

Slovenska agentica pri arbitraži Mirjam Škrk, koja je u toj ulozi prije dvije godine zamijenila kompromitiranu dužnosnicu ministarstva vanjskih poslova Simonu Drenik nakon što je ona podnijela ostavku, kazala je za Slovensku televiziju da je odluka arbitara o granici na moru za Sloveniju dobra i izbalansirana, te da će po spojnici Slovenije s otvorenim morem - morskom prostoru koji će de facto imati status otvorenog mora iako će formalno ostati pod hrvatskom jurisdikcijom kao njeno teritorijalno more - slobodno moći ploviti brodovi i nadlijetati je avioni ne samo Slovenije nego i drugih država.

Pri dodjeli prolaza Sloveniji na otvoreno more arbitri su pokazali "priličnu kreativnost" iako nam svojim "unikatnim" i inovativnim rješenjem nisu dali ono što smo očekivali i tražili, kazao je za Slovensku televiziju Marko Pavliha, profesor pomorskog prava i bivši ministar prometa.

Prihvaćeno rješenje nepovoljnije je od onog iz sporazuma Drnovšek-Račan, gdje je sve bilo definirano na jednostavniji i razumljiviji način, kazao je Pavliha. Pravno gledano, koridor na otvoreno more sada ima status hrvatskih teritorijalnih voda, a de facto status međunarodnih voda, kazao je Pavliha, te dodao  kako to konačno rješenje ipak smatra boljim od režima neškodljivog morskog prolaza koji je Hrvatska na početku nudila Sloveniji.

Inzistirati i na pravnoj obvezi

Slovenski mediji danas otvoreno pišu da Sloveniji tek predstoji "borba za interpretaciju" arbitražne presude iako je premijer Miro Cerar još jučer pozvao političke lidere i stranke da to pitanje ne uključuju u svoje "predizborne" nastupe nego da podrže vladino stajalište da je arbitražna presuda dobro izbalansirana i da će Slovenija inzistirati da se ona i primijeni kao pravno obvezujuća.
To bi moglo doći u pitanje ako bi neki politički i stranački autoriteti osporili uvjerenje vlade da je Sloveniji dodijeljen pravi teritorijalni koridor na otvoreno more, jer je slovenski parlament na početku svoj pristanak na arbitražu uvjetovao presudom koja će u cijelosti ostvariti zahtjeve za neposrednim kontaktom s otvorenim morem u Jadranu.

Pravnica s mariborskog pravnog fakulteta Dominika Švarc Pipan izjavila je međutim za Slovensku tiskovnu agenciju STA da presuda arbitara ispunjava zahtjeve Ljubljane, te da koridor koji je Sloveniji dodijeljen treba tumačiti tako da je Sloveniji "de facto" dodijeljen "neposredni fizički kontakt" s otvorenim morem.

Dobili smo ga preko koridora koji je formalno pod hrvatskom jurisdikcijom koja će biti ograničena, kazala je Švarc Pipan.