Plenković u Londonu kod kraljice Elizabete II i premijera Johnsona: HV je jamac naše sigurnosti, a NATO pruža dodatni kišobran kolektivne sigurnosti

"Suradnja između SAD-a i Europe u pogledu sigurnosti je neraskidiva i nerazdvojiva", izjavio je Plenković nakon završetka sastanka na vrhu Sjevernoatlantskog saveza na kojem su čelnici država članica obilježili 70. obljetnicu osnutka NATO-a, koji je osnovan upravo u Londonu 1949. godine.

"Tu su poruku danas jasno kazali praktički svi šefovi država ili vlada i istaknuli da razvijanje strateške autonomije na razini EU-a, a to znači jačanje obrambene politike EU-a,  istodobno može i treba biti komplementarno s jačanjem europskog stupa NATO-a. To nisu procesi koji su međusobno odvojeni i izolirani, nego obrnuto", rekao je Plenković.

Plenković je rekao da Hrvatska među članicama NATO-a ima jedinstveno iskustvo, od toga da je kao nečlanica NATO-a bila žrtva agresije režima Slobodana Miloševića 90-tih godina, zatim kao zemlja koja je od prije deset godina članica i koja pridonosi sigurnosti u drugim kriznim žarištima u svijetu do zemlje koja će od 1. siječnja predsjedavati Vijećem EU-a i koja naglašava da su NATO i EU partneri u projiciranju mira i stabilnosti, ne samo u transatlantskom području nego i u drugim kriznim žarištima diljem svijeta.
 
"Kada drugi kolege čuju te informacije o agresiji i žrtvama koje je Hrvatska pretrpjela, onda i oni mogu osvijestiti i dobiti realnu dimenziju NATO-a, što znači Savez za sigurnost, što znači njegov članak 5 i to pogotovo one zemlje koje od 1945. godine ni teoretski nisu bile u opasnosti da im se nešto takvoga dogodi", rekao je Plenković.

Plenković je relativizirao izjavu francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da je NATO doživio moždanu smrt.

"Francuska je poznata po tome da pokreće neke procese i otvara teme, pa će tako i skupina stručnjaka sljedećih godina promišljati o budućnosti Saveza. NATO je čvrst, snažan, ponekad ima razmirica, ima otvorenih pitanja, ali Savez je tu", istaknuo je Plenković.

Hrvatska na summit dolazi s planom da do 2024. poveća izdvajanja za obranu na dva posto BDP-a, a od ukupnih izdvajanja za obranu 20 posto za opremanje i modernizaciju.

Prema tome planu, Hrvatska bi za obranu 2020. trebala izdvajati 1,74 posto BDP-a, 2021. 1,79 posto, 2022. i 2023. oko 1,86 posto te 2024. oko dva posto. Najveći dio povećanja obrambenog proračuna bit će usmjeren u opremanje i modernizaciju.

Kada je riječ o postocima za modernizaciju i opremanje, Hrvatska bi za te svrhe sljedeće godine izdvajala 9,74 posto od ukupnih troškova za obranu, 2021. godine 12,92 posto, 2022. godine 17,98 posto, 2023. 19,66 posto te 2024. godine 20 posto.

Hrvatska izdvajanja za obranu dosegnula su 1,68 posto BDP-a, ali od toga samo 6,73 za opremanje i modernizaciju, što je najmanje u NATO-u.

No, već s kupovinom helikoptera Black Hawks to se podiže skoro na 10 posto.

U nominalnim iznosima, ukupni obrambeni troškovi trebali bi se kretati od 7,19 milijardi kuna u 2020. prema 9,4 milijarde kuna u 2024.

Udio za opremanje i modernizaciju narastao bi sa 700 milijuna kuna u 2020. na 1,88 milijardi kuna u 2024.

Tim sredstvima osigurala bi se nabavka eskadrile borbenih zrakoplova i helikoptera Black Hawk, a poslužila bi i za razvoj sposobnosti u području specijalnih operacija, kao i nabavku vozila Bradley te nadogradnju vozila Patria s dodatnim oružnim sustavima.

Cilj je također razviti jednu srednje mehaniziranu brigadu po NATO standardima sa svime što jedna moderna brigada treba imati.

Plenković kaže da Hrvatska ima mogućnosti izdvojiti ta sredstva, da vlada vodi odgovornu fiskalnu politiku, ne zadužuje se i troši u skladu s mogućnostima.

"Hrvatska ima mogućnosti. Mi smo vlada koja je osigurala zdrav rast, nismo se zaduživiali kao vlade prije nas, nego naprotiv", kaže Plenković.

Samit Saveza bit će prigoda i za neformalne razgovore s čelnicima zemalja članica, među njima i s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.

"Amerika je izrazito bitna zemlja svima, pa i Hrvatskoj. Za nas su važne teme razgovori o Savezu i unapređenje bilateralnih odnosa. Ako riješimo pitanje dvostrukog oporezivanja i ukidanja američkih viza za hrvatske građane to će automatski stvoriti pretpostavke za dinamiziranje naših odnosa", rekao je Plenković.

U utorak navečer šefove izaslanstava primit će britanska kraljica Elizabeta II u Buckinghamskoj palaču, a nakon toga primit će ih domaćin skupa, britanski premijer Boris Johnson.

S premijerom Plenkovićem u hrvatskom izaslanstvu su i potpredsjednik vlade i ministar obrane Damir Krstičević, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman te načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general zbora Mirko Šundov.

U Londonu s kraljicom Elizabetom II. i premijerom @BorisJohnson obilježavamo 70. godišnjicu @NATO koji je jamac kolektivne sigurnosti. ?? nastavlja ulagati u modernizaciju vojske i kao odgovorna saveznica pridonositi globalnom miru i stabilnosti. pic.twitter.com/HCTJSxN3hP

— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) December 3, 2019