PORUKE IZ BRUXELLESA

Plenković: Michelov prijedlog je pokušaj kompromisa; proširenje EU na jugoistok Europe bit će hrvatska ostavština

Autor

js/h

Hrvatski premijer Andrej Plenković ocijenio je u nedjelju navečer prijedlog sedmogodišnjeg proračuna predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela kao pokušaj kompromisa na kojem će trebati još dosta raditi te izrazio zadovoljstvo što su u tom prijedlogu u obzir uzeti najvažniji hrvatski zahtjevi.

17.02.2020. u 07:25
Ispiši članak

"Mislim da je Michel pokušao naći kompromis, ali bit će još puno teških i zahtjevnih pregovora ovoga tjedna", rekao je Plenković u nedjelju navečer u Bruxellesu.

U prošli petak Michel je predložio proračun EU-a za razdoblje od 2021. do 2027. godine u iznosu od 1094,8 milijardi eura, što je 1,074 posto bruto nacionalnog dohotka 27 država članica.

Riječ je o manjem iznosu u odnosu na prijedlog Europske komisije, koja predlaže 1135 milijardi eura, što je 1,114 posto BND-a. Michelov prijedlog je vrlo sličan onome koje je finsko predsjedništvo izradilo potkraj prošle godine. Michelov prijedlog je veći od finskog za 7,5 milijardi eura, točno onoliko koliko iznose predložena sredstva za Fond za pravednu tranziciju, koji je namijenjen za lakši prijelaz na zeleno gospodarstvo onim regijama koje su uvelike ovisne o fosilnim gorivima.

Iako i Michel u svom prijedlogu također predlaže manje sredstava za kohezijsku politiku u odnosu na prijedlog Komisije i u odnosu na sadašnji višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje 2014-2020, ipak predlaže nešto drukčiju raspodjelu između siromašnih i bogatih regija. One europske regije s  bruto nacionalnim proizvodom ispod 75 posto europskog prosjeka, dobile bi više sredstava, a one čiji je BDP po glavi stanovnika iznad 100 posto europskog prosjeka izgubile bi sedam milijardi eura. 

Obje hrvatske statističke regije Jadranska i Kontinentalna Hrvatska ispod su 75 posto europskog prosjeka. Od 2023. na snagu će stupiti nova podjela statističkih regija u Hrvatskoj, pri čemu Jadranska Hrvatska ostaje nepromijenjena, a Kontinentalna bi se podijelila u tri regije - Grad Zagreb, Sjevernu i Panonsku Hrvatsku. Tako da će tri hrvatske statističke regije i dalje biti ispod 75 posto europskog prosjeka, dok Grad Zagreb već ima BDP iznad europskog prosjeka. 

U Michelovu prijedlogu su jasno vidljiva i dva zahtjeva koje premijer Plenković ističe od samog početka ozbiljnijih razgovora o VFO-u. To je da se uzme u obzir činjenica da je Hrvatska najmlađa članica koja koristila samo jedan sedmogodišnji proračun te da se vodi računa o demografskim gubicima u više zemalja članica, među kojima je i Hrvatska.

Za Hrvatsku je predviđen i poseban paragraf u Michelovu prijedlogu koji kaže da "manje razvijene regije u zemljama članicama koje su koristile samo jedno programsko razdoblje kohezijske politike, imaju pravo na dodatnu alokaciju od 300 milijuna eura za svoje najmanje razvijene regije". Jedino Hrvatska odgovara toj definiciji, jer su sve druge zemlje već koristile više od jedne sedmogodišnje financijske perspetkive.

Michelov prijedlog također predviđa i dodatna sredstva za zemlje koje imaju velike demografske gubitke.

"Taj paragraf je plod naših razgovora i tumačenja pozicije koju Hrvatska ima kao najmlađa članica. Isto tako smo uvrstili i temu demografije, što je nakon predsjednice Komisije Ursule von der Leyen prepoznao i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, a to je da postoje zemlje koje imaju problem s odlaskom dijela svojih građana u razvijenije članice i da se stoga pronađu odgovarajuća sredstva za demografsku politiku", rekao je Plenković.

No Plenković ponavlja da je do povoljnog dogovora o VFO-u preostalo još dosta posla.

"Ali, idemo u dobrom smjeru, pregovorat ćemo još, zadaće su pred nama i Hrvatska i njezini građani zaslužuju da i idućih sedam godina imaju adekvatna sredstva jer je to bio i smisao našeg članstva u EU-u", rekao je Plenković.

Ostavština hrvatskog predsjedanja

Podizanje teme proširenja na zemlje jugoistočne Europe na najvišu razinu u EU-u i promjena ozračja po tom pitanju bit će jedna velika, pozitivna politička ostavština hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a, izjavio je u nedjelju navečer u Bruxellesu premijer Andrej Plenković.

Plenković je kao premijer zemlje koja predsjedava Vijećem EU-a sudjelovao na neformalnoj radnoj večeri najviših čelnika EU-a, predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela, predsjednice Komisije Ursule von der Leyen i visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku Josepa Borrela te čelnika šest zemalja iz hrvatskog jugoistočnog susjedstva, koje su kandidati ili potencijalni kandidati za članstvo u EU-u.

Sastanak je održan u sklopu priprema za samit čelnika svih zemalja članica EU-a i zemalja zapadnog  Balkana 6. i 7. svibnja u Zagrebu.
 Plenković je sastanak ocijenio jako dobrim i pravodobnim. "Postigli smo da temu jugoistoka Europe pozicioniramo visoko na dnevni red institucija EU-a", rekao je Plenković, navodeći kao primjer da su takve pripremne sastanke prije zagrebačkog samita najavile Grčka, Austrija i Italija.

"To znači da smo mobilizirali članice EU-a za ovu temu do razine koja do sada nije postojala. Za nas je najvažnije da prije zagrebačkog sastanka riješimo pitanje otvaranja pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom i nastojat ćemo da se takva odluka donese u ožujku", rekao je Plenković.

Plenković je rekao kako želi da Komisija u Zagrebu predstavi snažan investicijski paket za zemlje jugoistoka Europe, da sastanci na vrhu između EU-a i zemalja iz toga područja budu barem svake dvije godine te da te zemlje postupno ispunjavaju kriterije za članstvo i podižu životni standad svojih građana i da na taj način polako idu prema članstvu u EU-u. "Mislim da će to biti jedna velika, pozitivna ostavština hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a za nama susjednih šest zemalja", rekao je Plenković.

Plenković je rekao da će sljedeći tjedan, tijekom sastanka na vrhu 27 članica EU-a, imati prigodu razgovarati s predsjednicima vlada Danske i Nizozemske, koje su u listopadu također imale rezerve prema otvaranju pregovora s Albanijom. Francuska, koja se najviše protivila, sada je promijenila stajalište, nakon što je Komisija predložila novu metodologiju pristupnih pregovora.

Također je rekao da će tijekom hrvatskog predsjedanja nastojati riješiti pitanje vizne liberalizacije za građane Kosova.

"Hrvatska smatra da je Kosovo ispunilo kriterij za ukidanje viza. Postoji nekoliko zemalja koje ne dijele taj stav, ali vjerujem da bismo kroz intenzivne razgovore u okviru Vijeća i u općenito poboljšanoj atmosferi mogli naći rješenje za važno pitanje za građane Kosova", rekao je Plenković.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.