Picula: Vezati Crnu Goru sa Srbijom nije korektno i imaju pravo biti nezadovoljni!

Picula je stoga ocijenio da “Crna Gora ima razloga biti nezadovoljna vremenskim okvirom ulaska u EU”, jer je, kako kaže, najduže u procesu pregovaranja i najviše je napravila u regiji".

“Ne bi bilo dobro da ta doza nezadovoljstva omete Podgoricu u reformama budući da možda može uspjehom pregovora omogućiti reviziju ovog plana”, kaže Picula, koji je ujedno i šef delegacije Europskog parlamenta za odnose s Bosnom i Hercegovinom (BiH) i Kosovom.

Po njegovom mišljenju “Beograd ima očito na svojoj strani utjecajne članice te mu se morala dati europska perspektiva kako ne bi podlegao drugim utjecajima”.

“Ne možete nadvladati jednu percepciju o Srbiji koja već dugo postoji  u EU - što si veći problem, to si značajniji. Ima ona stara izreka da je 'majstor onaj koji vlastite slabosti pretvara u vrlinu'. Crna Gora ima drugi put. Članica je NATO-a, ušla je u otežanim uvjetima i dobro pregovara s EU. Sada bi bilo najgore pokleknuti. Treba gurati dalje, a kako će se drugi nositi s njihovim slabostima, Podgoricu ne treba brinuti", kazao je Picula.

On je, komentirajući Strategiju proširenja, kazao da je dokument "povezao" zemlje "dvije po dvije", Crnu Goru i Srbiju, Makedoniju i Albaniju, Bosnu i Hercegovinu (BiH) i Kosovo.

“Točno je da Crna Gora i Srbija pregovaraju, a neke zemlje nemaju ni status kandidata, ove dvije u sredini nemaju ni datum početka pregovora. I točno je da je to dokument koji je razočarao sve pomalo”, naveo je Picula.

Sada EU, kako je rekao hrvatski zastupnik, nije u stanju primiti pridošlice, dok većina zemalja iz regije nije u stanju savladati ono što se od njih opravdano očekuje u razdoblju od osam godina.

Europska komisija objavila je prošlog utorka u Europskom parlamentu u Strasbourgu da Srbija i Crna Gora, koje su najdalje odmakle u pristupnom procesu, mogu u najboljem slučaju postati članicama EU-a 2025., ali da to ne treba shvatiti kao rok za sljedeće proširenje nego kao perspektivu koja se može ostvariti samo ako se ispuni svi kriteriji.

Novom strategijom proširenja za šest zemalja jugoistočne Europe Komisija želi potaknuti BiH, Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju, Kosovo i Albaniju da pojačaju napore na ispunjavanju kriterija, ali i pripremiti javno mišljenje u zemljama članicama za nastavak proširenja. 

Te zemlje su na različitim stupnjevima pristupnog procesa. Crna Gora i Srbija vode pristupne pregovore. Makedonija i Albanija imaju status kandidata ali čekaju na datum za početak pregovora. Bosna i Hercegovina još nije,  nakon više od godinu dana, predala odgovore na upitnik temeljem kojeg će Komisija izraditi mišljenje o njezinu zahtjevu za članstvo. Kosovo je na samo začelju i posebnoj situaciji jer pet zemalja članica ne priznaje njegovu neovisnost.

Od svih zemalja traži se da se ozbiljno prihvate posla u području vladavine prava, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala i uspostave tržišnog gospodarstva.