Picula: EU je u rješavanju imigrantske krize ostala na pola puta

"Europska unija je prepoznala problem, ali je u traženju izlaza iz nečega što doista jest katastrofa ostala na pola puta", kazao je Picula na javnoj tribini "Tolerancija, različitost, imigracija" čija je svrha bila skrenuti pozornost hrvatske javnosti na izazove i poteškoće s kojima se susreću tražitelji azila, azilanti i izbjeglice u Hrvatskoj i Europi.

Picula je rekao da je sada pitanje kakav profil EU želi imati u prva dva desetljeća 21. stoljeća: hoće li to biti "EU povlaštenih ili EU potlačenih", ali i da odgovor vjerojatno treba tražiti negdje na sredini. Podsjetio je da je 23. travnja u Bruxellesu održan izvanredni summit kako bi europski čelnici usuglasili odgovor na dramatičnu krizu s priljevom migranata preko Sredozemlja, koje se često pretvara u njihovo groblje.

Taj je summit, kaže Picula, pokazao napuklinu između dvije važne europske institucije: Europskog vijeća koje je donijelo akcijski plan i Europske komisije i Europskog parlamenta s druge strane. Objasnio je da Komisija i EP moraju voditi računa o europskom zajedništvu, dok Vijeće štiti interese zemalja članica.

Hrvatska ne sudjeluje u zbrinjavanju izbjeglica

"Kada treba brzo reagirati, spašavati ljudske živote, treba utvrditi anomalije postojećeg sustava i dati neko bolje rješenje...", istaknuo je. Također je rekao da u ovom trenutku pet europskih zemalja zbrinjava 70 posto svih izbjeglica u EU.

"Ostale vrlo malo ili nikako ne participiraju i nisu zainteresirane za taj program, pogotovo istočna Europa, pogotovo baltičke zemlje, a nažalost u to je uključena i Hrvatska. Prema tome, tek smo na početku jednog procesa za koji se nadam da će donijeti daleko ozbiljnije rješenje nego dosad", rekao je Picula.

Predstavnik UNHCR-a u RH Terrence Pike kazao je da je UNHCR zatražio da hrvatska vlada razmotri primanje 50 Sirijaca. "Taj je zahtjev u razmatranju, dobili smo političku suglasnost od MVEP-a i MUP-a."

Također je rekao da je u svijetu više od 51 milijuna raseljenih osoba, što je najveći broj od Drugog svjetskog rata te da problem u Sredozemlju raste. Samo su jučer, kako je rekao, na dnu mora nađena mrtva tijela 800 ljudi koji su napustili Libiju prije tri tjedna.

"Potreban nam je sveobuhvatni pristup za rješavanje takvih pitanja. EU je iznio akcijski plan u 10 točaka koji je UNHCR podržao, ali mi vjerujemo da mu je potrebna daljnja razrada budući da ima područja za koje vjerujemo da ih treba poboljšati, kao što su na primjer postupci za ujedinjavanje obitelji."

Osim toga, UNHCR promovira solidarnost i raspodjelu tereta među zemljama članicama i smatra da bi bilo dobro razmotriti situaciju u zemljama iz kojih dolaze imigranti kako bi se bi se donio sveobuhvatni pristup u rješavanju problema, rekao je Pike.

Što se tiče imigranta koji dolaze u Hrvatsku, Pike je rekao da ih je puno, ali prije nego što se obrade njihovi zahtjevi odlaze dalje u Njemačku ili Švedsku. Također je kazao da je u Hrvatskoj dosad 150 izbjeglica s priznatim statusom.

Ove godine 1500 migranata izgubilo život

O problematici imigracije u hrvatskim okvirima govorili su ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina RH Branko Sočanac i voditeljica Odjela za azil MUP-a Anita Mandić, dok su predstavnici Centra za istraživanje etničnosti, državljanstva i migracija (CEDIM) te Centra za mirovne studije (CMS) govorili o problemima i izazovima integracije imigranata u hrvatsko društvo.

Iako je bila najavljena, zastupnica u Europskom parlamentu Ruža Tomašić nije došla na tribinu.

Ove godine EU obilježava Europsku godinu razvoja, posvećenu međunarodnoj razvojnoj politici Europe, a istovremeno se suočava s pravom humanitarnom krizom na Sredozemlju. Od početka 2015. godine oko 1500 imigranata izgubilo je život pokušavajući se domoći europskih obala.

Nakon izlaganja i javne rasprave prikazan je dokumentarni film HRT-a autorice Ivane Dragičević, "Anima Hotel Europa", o teškoj sudbini imigranata na Lampedusi koji su krenuli prema Europi s nadom u bolju budućnost.