suđenje udbi
Penava vidio: u dokumentu stoji da je Prates predao ključeve Perkoviću
Petar Penava jučer je poslijepodne svjedočio o svojim saznanjima vezanim za ubojstvo Stjepana Đurekovića i o svome radu u SIS-u.
U SIS je došao, kaže, preko poznanstva određenih ljudi koji su tražili odane Hrvate, koji neće izdati Hrvatsku, jer je u to vrijeme u Hrvatskoj bilo 80% Udbinih špijuna i agenata, navodi Penava. On, koji je bio željan borbe za slobodnu Hrvatsku, nije tražio nikakvu naknadu za svoj rad, nego se sa zadovoljstvom stavio na raspolaganje.
Bavio se vojnom logistikom, njegova zadaća je bila pratnja i osiguranje naoružanja Hrvatskoj vojsci na bojištima, nabavka i prijevoz ratne opreme iz Stuttgarta za Hrvatsku i špijuniranje neprijatelja.
U to vrijeme, 1992. godine prvi puta saznaje da je Prates opasni Udbin agent i da je umiješan u ubojstvo Stjepana Đurekovića, i to, kaže, saznaje od Markice Rebića. Navodi da je vidio dokument u obliku izvještaja, u kojem stoji da je Prates predao ključeve od garaže Perkoviću i da je oružje kojim je likvidiran Đureković bilo smješteno kod Pratesovog brata.
Između ostalog navodi i kako je veliki dio dokumentacije iz dosjea o Pratesu uništio Branko Traživuk, kako bi i sebe zaštitio. Sudac Dauster pročitao je iskaz Markice Rebića, u kojem stoji da Petar Penava nikad nije bio zaposlen u SIS-u.
Penava tvrdi da je na Markicu Rebića izvršen pritisak, te je zbog toga poslao takav dopis sudu u München. Informaciju o utjecaju na Rebića ima od Branka Dilberovića.
Božidar Spasić jučer nije svjedočio.
U jutarnjem dijelu o dolasku u emigraciju
Petar Penava je ujutro je svjedočio o tomu kako je emigrirao iz Jugoslavije 1969. iz političkih razloga te se odmah nakon dolaska u Njemačku priključio radu Hrvatskog narodnog odbora (HNO). "Bio sam politički aktivan i surađivao sam između ostalih s Brunom Bušićem i Mladenom Schwartzom", rekao je Penava dodavši da su nakon atentata na Brunu Bušića, pripadnici HNO-a započeli suradnju s njemačkim i francuskim vlastima kako bi se otkrili atentatori na Bušića.
Penava je potom svjedočio o svojim kontaktima s Krunoslavom Pratesom, pripadnikom emigracije i tajnim agentom Službe državne sigurnosti.
Penava je već svjedočio u procesu protiv Krunoslava Pratesa, koji je 2008. osuđen na doživotnu kaznu zatvora zbog sudjelovanja u ubojstvu Stjepana Đurekovića. Tijekom tog suđenja su na vidjelo izišla saznanja na kojima se temelji i optužnica protiv Perkovića i Mustača.
Po riječima svjedoka, Krunoslav Prates je 1981. svjedoku Penavi naložio da nazove Njemačku novinsku agenciju dpa i kaže da je "HRB, odjel Bruno Bušić Paris" izveo ekplozivni napad na tiskaru Schulze na jezeru Starnberg, koja je trebala tiskati Titove memoare Vladimira Dedijera, u kojima su trebali biti diskreditirani neki jugoslavenski političari.
"Kasnije je otkriveno da je odjel Udbe u Zagrebu pripremio atentat na tiskaru, a atentat su izvršili pripadnici Udbe Branko Traživuk i još jedan Srbin, koji je bio specijalist za isključivanje alarma", rekao je Penava.
Penava je govorio i o tomu kako je Udba u Švicarskoj ukrala veliku količinu eksploziva kojeg je nakon toga "podijelila pripadnicima emigracije" kako bi ih diskreditirala kao teroriste.
"Kasnije je Perković u jednom intervjuu ubojstva emigranata opravdavao tvrdnjom da se radi o teroristima. U istom intervjuu Perković je priznao da su nakon toga ubijeni hrvatski emigranti Mate Kolić u Parizu, Ante Kosić u Munchenu, Stanko Nižić u Zuerichu, a Luka Kraljević je teško ozlijeđen. Ti su ljudi ubijeni nakon što im je Udba podijelila eksploziv ukraden u Švicarskoj", rekao je Penava.
Svjedok je rekao da je i on bio na listi Udbe ali da je izbjegao atentat. "U autu ispred mog stana su na mene čekali Josp Perković i njegov suradnik Rupčić, ali sam ih ja primijetio i sklonio se", rekao je Penava.
Penava je svjedočio da se nakon izlaska iz zatvora u veljači 1983. susreo s Pratesom i Perkovićem, a tijekom iste godine i nekoliko puta sa Stjepanom Đurekovićem, ubijenim iste godine u srpnju.
"Priče oko toga kako je Đureković bogat jer je ukrao tanker su bile Udbine izmišljotine. Mogu posvjedočiti da je Đureković bio bez novaca. Živio je od pomoći prijatelja, uštede i prodaje svojih knjiga", rekao je Penava.
Pritisci Perkovića i kruga oko njega kako bi ga se spriječilo da svjedoči u procesima, prvo protiv Pratesa, a zatim i protiv Perkovića i Mustača su se, prema iskazu svjedoka, nastavili sve do današnjih dana.
"Perković je 2011., nakon mog intervjua jednim dnevnim novinama, uz pomoć državnog odvjetnika Mladena Bajića i Perkovićeva suradnika Tomislava Mičića htio učiniti sve kako bi me strpao iza rešetaka te me optužio za podmetanje požara u jednu vojarnu u Kninu", rekao je svjedok.
"Opet su me pokušali diskreditirati tijekom posjeta Ive Josipovića Berlinu pokušavši me optužiti da sam ja poslao eksplozivnu napravu u Veleposlanstvu u Berlinu", rekao je Penava te ustvrdio da se radi o pritiscima iza kojih su stajali Perković, Bajić i Mičić.
Godine 2013. su me u hrvatskom konzulatu ispitivali u vezi sa slučajem Perković i Prates te mi je naloženo da pred sudom u Zagrebu dadem izjavu da je sve što sam rekao protiv Pratesa bila laž Njemačke obavještajne službe. "To što ste vi radili nije radila ni Udba", rekao je tada, po vlastitim riječima, Penava hrvatskom konzulu Bagariću te je ovaj slučaj prijavio njemačkoj policiji.
"Do 2014. nisam putovao u u Hrvatsku zbog prijetnji", rekao je nadalje Penava.
Suđenje se nastavlja danas
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.