Parlament jedne europske države dosjetio se kako obuzdati predsjednika: Dobar je s Milanovićem

Pozapadni vladajući PP-DB (Nastavljamo promjene - Demokratska Bugarska) i GERB-SDS (Građani za europski razvoj Bugarske - Savez demokratskih snaga), zajedno s turskom strankom MRF (Pokretom za prava i slobode) podržali su prijedlog zakona u trećem i posljednjem čitanju.

Dvotrećinska većina glasova potrebna za donošenje ustavnih amandmana postignuta je tijesno s 165 od 240 glasova, prenijela je agencija BTA.

To znači da će predsjednik imati manju ulogu ako padne koalicijska vlada i u tom slučaju više neće moći raspustiti parlament.

Smanjene ovlasti

Prilikom imenovanja prijelaznog premijera, predsjednik će ubuduće moći birati samo između predsjednika parlamenta i članova uskog kruga visokih vladinih dužnosnika. 

Radev je nakon glasanja priopćio da će amandmane dati na Ustavni sud smatrajući da bi mogli potkopati temelje demokratske i suverene države.

Premijer Nikolaj Denkov rekao je da je predsjednik zainteresirana strana u tom pitanju i da prema tome ne može biti objektivan.

Radev je inače na predsjedničku dužnost zasjeo 2017. godine pobjedivši u utrci s obećanjem da će zemlju približiti Rusiji. Prvi njegov mandat obilježen je javnim sukobima s tadašnjim premijerom Bojkom Borisovom, a taj sukob je eskalirao i za vrijeme pandemije Covida-19 kada se protivio vladinim mjerama suzbijanja korona virusa.

Foto: EPA/Vassil Donev

Česti sukobi s vladom

Česti sukobi i vrijeđanja eskalirali su u lipnju 2020. kada su se pojavile fotografije koje su navodno prikazivale premijera Borisova kako polugol leži na krevetu, pored noćnog ormarića na kojem se nalaze pištolj i hrpe novčanica eura. Borisov je potvrdio da je soba u kojoj su fotografije snimljene njegova, ali je negirao oružje i novac, navodeći da su slike mogle biti manipulirane. Borisov je optužio predsjednika Radeva da je u njegovu rezidenciju uletio dronom kako bi snimio fotografije.

Tradiciju sukobljavanja s premijerima, Radev je nastavio i u novoj vladi Kirila Petkova suprotstavljajući se uvođenju sankcija Rusiji, a sukob je nastavio i s kasnijim premijerima s obzirom na to da ova zemlja nema sreće sa stabilnošću vlade, čime doprinosi i sam Radev.

Dobri odnosi s Milanovićem

Ove godine je nastavio s kritikom pomoći Ukrajine do te mjere da je izazvao prosvjede pod optužbama da je na strani Rusije, a zanimljivo, hrvatski predsjednik Zoran Milanović je u svibnju ove godine posjetio Sofiju i podržao ulazak Bugarske u Schengen.

Govoreći o "nejasnim razlozima" zbog kojih Bugarska čeka na ulazak u Schengen, rekao je: "O tim stvarima treba govoriti otvoreno kao i o nizu drugih tema o kojima se u Briselu razgovara prikriveno, katkad i cinično. Partikularni interesi se pokušavaju prodati pod velom velikih vrijednosti i principa.  U biti se radi o cjenkanju, ništa više. Bugarska čeka na ulazak u Schengen više od 10 godina, te se još uvijek ne zna do kada će. Nema tu transparentnosti i kriteriji su isključivo politički, kao što su bili i za Hrvatsku. Morali smo sedam godina čekati iako smo sve traženo ispunili".

Milanović 'divljao' i u Bugarskoj: Kritizirao europsku velesilu, a onda progovorio o 'ruskim ljudima'

Radev, kao i Bugarska socijalistička partija koja ga je podržala na izborima, protive se slanju oružja Ukrajini, a Milanović je tom prigodom kazao kako je njegov stav "vrlo sličan stavu gospodina Radeva".

Poručio je kako je on Rusiju okrivio za rat više puta. "Sad je više dosta. Kada god netko izrazi minimum skepse prema dogmi i kad nije za rat do konačnog istrebljenja, optuži ga se da je ruski čovjek ili se to insinuira", kazao je.