Pahor: Odlukom da se ne miješa u hrvatsko-slovenski spor Europska komisija šalje lošu poruku

Govoreći nakon slovenskog ministra vanjskih poslova Karla Erjavca i premijera na odlasku Mire Cerara, Pahor je u govoru na uvodu Bledskog strateškog foruma, na kojem su sudjelovali i glavni pregovarač EU-a za brexit Michel Barnier, povjerenica EK Violeta Bulc, nekoliko ministara vanjskih poslova i predstavnici europskih političkih i ekonomskih organizacija, naglasio kako se za razliku od prethodnih govornika mora osvrnuti na "osjetljivo pitanje" proširenja EU-a na jugoistok Europe.

Izrazio je nezadovoljstvo odlukom Europske komisije da se ne miješa u bilateralni spor Hrvatske i Slovenije.

EK je u lipnju ove godine odlučila ostati po strani hrvatsko-slovenskog graničnog spora i ne očitovati se o slovenskom podnesku kojim Ljubljana tvrdi da Hrvatska neprovođenjem arbitražne odluke krši pravo Europske unije. Izvršno tijelo EU-a tad je reklo da dvije članice trebaju naći rješenje u prijateljskom duhu.

Slovenija je u ožujku pisala Komisiji s prijedlogom pokretanja tužbe protiv Hrvatske zbog nepoštivanja arbitražne odluke o granici, nadajući se da će je imati na svojoj strani.

Pahor je na Bledu istaknuo kako Komisija svojim stavom prema odluci arbitražnog suda nije prepoznala da šalje negativnu poruku zemljama zapadnog Balkana koje će za ulazak u EU trebati riješiti brojna bilateralna pitanja. 

"Zašto bi države postizale bilateralne dogovore o otvorenim pitanjima ako ih ne moraju poštivati?", upitao je Pahor.

Zastoj EU-a

Pahor je u govoru rekao kako je Europska unija u zastoju. 

"Ne kažem da je u krizi, mislim da bi to bilo strogo, no mislim da postoji mnogo argumenata da je riječ o zastoju". 

No, upozorava slovenski čelnik, to ne znači da na mjestu stoje i oni koji nisu za daljnje jačanje Europske unije, jer se vidi sve veći povratak nacionalnim politikama.

Oni koji su proeuropski nastrojeni nemaju jasnu viziju budućnosti, a ukoliko se ona ne stvori zastoj će prerasti u nazadovanje, smatra Pahor i zaključuje kako bi se prevladavanje nacionalne nad europskom politikom, što se još nije dogodilo, moglo pretvoriti u krizu. 

Slovenski predsjednik tvrdi kako se takva oslabljena Unija neće moći proširiti na zapadni Balkan, te je rekao kako je potrebno poduzeti neku vrstu političkog rizika, predloživši nešto poput referenduma o nekom pitanju kojim bi se pokazalo da većina članica i dalje podržava EU.