PAHOR I DALJE BEZ RJEŠENJA Još se ne zna hoće li Slovenija na prijevremene izbore

Iz Pahorova ureda priopćeno je da će Pahor idući tjedan vjerojatno sazvati  i drugi krug razgovora s predsjednicima svih  zastupničkih klubova kako bi na osnovi njihovih "konačnih stajališta" zaključio hoće li predložiti mandatara za sastav nove vlade ili ne.

Nakon iznenađujuće  prošlotjedne ostavke premijera Marjana Šareca i njegove vlade, koja sada obavlja tekuće poslove, Pahor po ustavu ima 30-odnevni rok da tu dilemu riješi.

Rok istječe  28. veljače, a do tada temeljem konzultacija sa strankama može predložiti kandidata za premijera nove vlade ako ocijeni da taj kandidat prilikom glasovanja u parlamentu može dobiti natpolovičnu većinu.

Kako navode mediji, stvari će biti jasnije nakon što u petak potencijalni takav kandidat, predsjednik oporbene Slovenske demokratske stranke (SDS) Janez Janša, održi razgovore sa strankama koje bi bile voljne ući u novu koaliciju desnice i centra.

Kandidatkinje za takvu koaliciju su, uz Janšinu  stranku, još i  kršćansko-demokratska Nova Slovenija (NSI), Demokratska stranka umirovljenika (DESUS) te Stranka modernog centra (SMC), ali su one pred pregovore navele da su otvorene i spremne za obje opcije izlaska iz političkog vakuuma, odnosno za novu prijelaznu vladu, ali i za prijevremene izbore, najvjerojatnije u drugoj polovici travnja.

Prema ocjenama analitičara, za Janšu kao mogućeg sastavljača nove vlade najbitnije je da u tu koaliciju privuče Stranku modernog centra (SMC), koja u 90-članskom parlamentu ima 10 mandata,ali bi na prijevremenim izborima riskirala znatno lošiji rezultat.

Prema nekim informacijama, stranka  SMC koju je osnovao bivši premijer Miro Cerar, a sada je vodi ministar za gospodarstvo Zdravko Počivalšek, nije jedinstvena u ocjeni kako bi se na birače odrazilo njeno povezivanje s desnicom, a koaliciji s Janšom skloniji je Počivalšek nego zastupnici bliži Ceraru.

Prema novoj anketi koju je u četvrtak objavilo ljubljansko "Delo", na mogućim prijevremenim izborima Janšina stranka mogla bi osvojiti 18,2 posto glasova, a stranka aktualnog premijera u ostavci Šareca 16,3 posto, dok bi Socijalni demokrati (SD) i Ljevica osvojili  znatno manje, svaki po približno 7,9 posto glasova.