ISTRAŽIVANJE EUROBAROMETRA

OVO JE NEUGODNO Evo kako stoji Hrvatska po percepciji neovisnosti pravosuđa u Europskoj uniji

Autor

al/h

Po percepciji neovisnosti pravosuđa Hrvatska, Slovačka i Poljska najgore stoje u Europskoj uniji, pokazuje pregled stanja u pravosuđu koji je u petak objavila Europska komisija.

09.07.2021. u 16:45
Ispiši članak

Prema istraživanju Eurobarometra, Hrvatska je na zadnjem mjestu po percepciji neovisnosti pravosuđa, a nešto manje loše od nje su Slovačka, Poljska, Bugarska, Italija, Španjolska, Mađarska i Slovenija.

Najbolje stoje Austrija, Finska, Njemačka i Luksemburg.

Kao glavni razlog za lošu percepciju pravosuđa u Hrvatskoj, anketirani su na prvo mjesto stavili miješanje ili pritisak vlade ili političara (68 posto), na drugom mjestu je pritisak iz ekonomskih ili drugih interesa (63 posto), a na trećem je da status i pozicija sudaca ne jamče dovoljno njihovu neovisnost (50 posto).

Hrvatska je također na zadnjem mjestu kada je riječ o percepciji neovisnosti sudova i sudaca među tvrtkama.

Ispred nje su Poljska, Italija, Slovačka i Mađarska. Ovdje najbolje stoje Finska, Danska, Nizozemska, Austrija, Irska i Luksemburg.

Hrvatska i Italija prve su i po broju predmeta koji čekaju na rješenje u građanskim i trgovinskim sporovima, iako Hrvatska nakon Slovenije ima najveći broj sudaca u odnosu na broj stanovnika.

Kada je riječ o procijenjenom vremenu potrebnom za rješavanje predmeta u građanskim i trgovačkim, upravnim i drugim  sporovima, u Hrvatskoj je 2019. trebalo 130 dana, 2018. godine 102 dana, 2017. godine 114, 2012. godine 133.

Najdulje se čeka na Cipru, čak 882 dana trebalo je 2019. godine, zatim u Portugalu i Grčkoj za koje postoje podaci samo za 2012.

U Portugalu je te godine trebalo čekati 860 dana, a u Grčkoj 677 dana.

Na prvom mjestu je Danska gdje se 2019. godine čekalo samo 19 dana, zatim u Latviji 25 dana, Estoniji 32, Litvi 52 i Sloveniji 56 dana.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.