elitno društvo
Ovih 12 hrvatskih tvrtki nalaze se na popisu 500 najvećih u srednjoj Europi
Lista 500 najvećih srednjeuropskih tvrtki, koju devetu godinu zaredom izrađuje konzultantska tvrtka Deloitte, predstavljena je u srijedu na okruglom stolu "Top 500 kompanija srednje Europe, u društvu najvećih" u organizaciji portala banka.hr i Deloittea.
Prema riječima partnerice u reviziji tvrtke Deloitte Marine Tonžetić, granica za ulazak na listu bilo je 459 milijuna eura prihoda u 2014. godini, a tu je granicu prešlo najviše tvrtki iz Poljske - njih 170, te najviše iz potrošačkog sektora, ukupno 174.
Listu, kao i prethodne godine, predvode poljski energetski div PKN Orlen, koji je lani imao prihode od čak 25,5 milijardi eura, potom mađarski MOL, s 15,7 milijardi eura prihoda, te češka Škoda, s prihodima od 10,8 milijardi eura.
Iz Hrvatske se na listu plasiralo 12 tvrtki, i to pet energetskih, pet iz potrošačkog sektora te po jedna tvrtka iz javnog sektora i telekomunikacija.
Agrokor je tako prema prihodima u 2014. napredovao za pet mjesta, preskočivši Inu, dok je na listi najvećih kompanija u potrošačkom sektoru zauzeo drugo mjesto, iza poljske kompanije Jeronimo Martinis. Agrokorov izvršni direktor za strategiju i tržišta kapitala Zdravko Marić je istaknuo kako se na idućoj ljestvici može očekivati daleko bolji plasman Agrokora, koji bi nakon dovršetka konsolidacije s Mercatorom trebao ući među deset najvećih u regiji.
Daljnji napredak na ljestvici očekuje i Branko Roglić, vlasnik Roglić grupe, koja je trenutno na 195. mjestu. No, Roglić je kazao kako je njegova grupacija nedavno dovršila preuzimanje jednog poljskog distributera piva te kako pregovara oko preuzimanja dviju ukrajinskih tvrtki, što bi trebalo rezultirati znatno većim prihodima u ovoj u odnosu na prošlu godinu.
Također, na idućoj će se listi gotovo sigurno naći i Podravka, koja bi primjerice po podacima za 2014., da je provela konsolidaciju slovenskog Žita, zauzimala 356. mjesto na ovoj ljestvici.
Uz Agrokor, koji je lani imao 4,6 milijardi eura prihoda, među sto najvećih na listi su još i Ina, na 39. mjestu, s 3,1 milijardu eura prihoda, potom HEP na 97. mjestu, s 1,6 milijardi eura prihoda, te Konzum na 98. mjesto, sa skoro 1,6 milijardi eura prihoda.
Roglić grupa lani je imala prihod od milijardu eura i našla se na 195. mjestu, a slijede T-HT koji je zauzeo 220. mjesto (904,8 milijuna eura prihoda), HEP-ODS je 231. (871,3 milijuna eura), Atlantic grupa se nalazi na 323. mjestu (670,4 milijuna eura), Petrol Hrvatska na 326. (666,3 milijuna eura), a Adris grupa na 379. s 584,5 milijuna eura prošlogodišnjih prihoda. Na listi su još i Zagrebački holding, koji je s 533,3 milijuna eura prihoda zauzeo 415. mjesto, dok je na 434. mjestu HEP-Proizvodnja, čiji su prihodi lani iznosili 514,7 milijuna eura.
Osim ljestvice najvećih tvrtki, Deloitte je izradio i listu 50 najvećih banaka, na kojoj su tri hrvatske banke, kao i 50 najvećih osiguravajućih društava u srednjoj Europi, s dva osiguravatelja iz Hrvatske.
Tako je na prvom mjestu među bankama poljski PKO Bank, dok je Zagrebačka banka na 12., PBZ na 25., a Erste banka na 27. mjestu.
Poljski PZU otvara listu najvećih osiguravatelja, na koju su se plasirali Croatia osiguranje, na 25. mjesto, te Allianz Zagreb, na 47. mjestu.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.