Ove tri zemlje pripremaju se za rusku invaziju: 'Nije pitanje hoće li napasti, nego kada'

Iz tog razloga litavske vlasti organizirale su dvodnevne vojne vježbe pod nazivom "Željezni vuk", a cilj je bio pripremiti vojsku, policiju, vatrogasce, bolnice i bolničare za djelovanje u iznimnim okolnostima.

No, Litva nije iznimka. Sve države istočnog krila NATO-a preispituju protokole za reakciju u krizama, organiziraju vježbe i ulažu u opremu, od kaciga pa na dalje. Sve je to posljedica ruske invazije u Ukrajini čime je razbijena iluzija da je Europa sigurna od rata, piše Politico.

"Nije pitanje hoće li Rusija napasti, nego je pitanje kada će napasti", rekao je Ragnar Vaiknemets, zamjenik glavnog direktora zdravstvenog odbora u Estoniji, koji nadgleda spremnost za krize od pandemija do rata.

FOTO: Pixabay/ilustracija

'Imamo loše susjede'

Nekada pod sovjetskom okupacijom, zemlje na istočnoj granici Europe vrlo dobro znaju koliko brzo trupe mogu stići. Litva se zbog svog položaja smatra jednom od najizglednijih ruskih potencijalnih meta napada. Daniel Naumovas, zamjenik litavskog ministra zdravstva, rekao je prije nekoliko mjeseci: "Imamo loše susjede ovdje: Rusiju i Bjelorusiju."

Stoga pripreme za rat na istočnom krilu NATO saveza nisu samo opcija nego su nužnost. Katarzyna Kacperczyk, državna podtajnica u poljskom ministarstvu zdravstva, u takvim je okolnostima naglasila da je nužno i zdravstveni sektor pripremiti na nepredviđene situacije, osobito jer se u ruskom ratu protiv Ukrajine pokazalo da moderni rat ne štedi ni bolnice.

Sveučilišna bolnica Santaros Klinika u Vilniusu udaljena je samo oko 50 kilometara od vanjske granice EU-a s Bjelorusijom, i u njoj se razvijaju podzemna infrastruktura, skloništa, mjesta za slijetanje helikoptera i autonomni sustavi koji bi joj omogućili funkcioniranje čak i ako dođe do prekida opskrbe strujom ili vodom. Estonija je pak distribuirala satelitske telefone koji bi mogli funkcionirati ako tradicionalne mreže zakažu.

FOTO: Pixabay/ilustracija

Neki će bježati

Estonija nabavlja mobilne medicinske jedinice - privremene centre za liječenje koji se mogu rasporediti u hitnim slučajevima. Baltičke bolnice gomilaju zalihe, od lijekova do opreme, pripremajući se velik broj žrtava. Cilj zaliha je omogućiti funkcioniranje bolnica dok ne stigne pomoć saveznika.

Za sve ove pripreme potrebni su prvenstveno ljudi, a nedostatak radne snage je temeljni izazov za baltičke zemlje, gdje je zdravstveno osoblje ionako preopterećeno. Dodatni problem predstavlja i činjenica da u slučaju izbijanja rata, neće svi biti spremni ostati. Litvansko istraživanje pokazalo je da bi više od četvrtine zdravstvenih radnika vjerojatno pobjeglo tijekom rata, dok bi manje od 40 posto ostalo, a trećina nije sigurna.

Estonija pojačava obuku na razini cijelog sustava. Bolnice, ekipe hitne pomoći i zdravstveni radnici dobivaju upute o tome kako prijeći na "krizni način rada" u kojemu se moraju nositi s velikim priljevom pacijenata i liječiti ratne ozljede - uključujući rane od eksplozije, traume od vatrenog oružja, opekline, amputacije i ozljede kralježnice ili glave - koje su rijetke u civilnim okruženjima.

FOTO: EPA / Valda Kalnina

Pripreme za najgori scenarij

Samo ove godine Litva planira sedam vježbi s vojskom i preko 10 vježbi civilne sigurnosti za medicinske djelatnike, rekao je glasnogovornik ministarstva zdravstva Julijanas Gališanskis.

Treba imati na umu da se rat u Ukrajini širi zahvaljujući raketama i dronovima koji pogađaju i civile daleko od fronte, zbog čega se EU mora pripremiti za prihvat izbjeglica i ranjenih. Jos Joosten, medicinski savjetnik u Europskoj službi za vanjsko djelovanje, diplomatskom zboru EU-a, upozorio je da solidarnost Unije može biti na kušnji, a istaknuo je da bi broj žrtava mogao biti daleko veći nego u Ukrajini.

Zloglasna poruka iz ruskog ministarstva: Baltičko more zona novog sukoba s NATO-om

Nitko ne zna hoće li doista doći do rata ovako širokih razmjera, ili kada bi do njega moglo doći. Upravo zbog toga se baltičke zemlje i pripremaju za najgore scenarije. "Ali, nadamo se da do toga neće doći", rekla je Agnese Vaļuliene, državna tajnica ministarstva zdravstva u Latviji.