Otkazani izbori u Švedskoj: lijevi centar dogovorio se s oporbom

Švedske stranke postigle su u subotu dogovor kojim će manjinska vlada lijevog centra ostati na vlasti te se prijevremeni parlamentarni izbori u ožujku neće održati.

Švedska inače stabilna politička situacija u prosincu je zaljuljana, kada je premijer Stefan Lofven kazao da će sazvati prijevremene izbore u ožujku, nakon što su njegov proračun odbacili oporba desnog centra i krajnje desni Švedski demokrati (SD).

Sa 49 od ukupno 349 zastupnika koliko ih sjedi u švedskom parlamentu, Švedski demokrati dovoljno su jaki da svojim glasovima mogu osigurati većinu u parlamentu ili ljevici ili desnici i u samo dva mjeseca uspjeli su onemogućiti u radu vladu lijevog centra, u kojoj su socijaldemokrati i zeleni, time što su dali podršku alternativnom proračunu, koji je predložila oporba i koji je potom parlament i prihvatio.

Radilo se o nezapamćenoj političkoj krizi u kojoj se Švedska našla samo dva mjeseca nakon posljednjih izbora i to zbog demonstracije snage krajnje desnice koja je paralizirala rad nove vlade.

"Švedska ima tradiciju rješavanja teških problema", rekao je Lofven u subotu. "Sretan sam da smo postigli dogovor".

Lofven je početkom prosinca najavio da će 22. ožujka organizirati izbore, prve prijevremene izbore koji bi se u toj zemlji održali od 1958.

Dogovor između Socijaldemokrata i zelenih s jedne strane i četverostranačke alijanse desnog centra s druge, znači da će Lofven morati slijediti oporbeni proračun, iako će se u proljeće u njega rebalansom vjerojatno unijeti neke promjene.

Dva su bloka također dogovorila koordinaciju politika o mirovinama, obrani i energiji do 2022. godine.

Unatoč tradiciji manjinskih vlada, Švedska nije imala prijevremene izbore od 1958., ali uzlet SD-a, koji je refleks uspjeha krajnje desnice posljednjih godina u Europi, doveo je do parlamentarne blokade.

Od osam stranaka koje imaju zastupnike u Riksdagu, sedam ih podupire švedsku useljeničku politiku koja predviđa da svake godine u Švedsku dođe 80 do 100 tisuća novih useljenika, odnosno 1 posto stanovništva.

Iako čak 60 posto stanovništva podupire takvu politiku, što je mnogo više nego u EU-u ili njezinim velikim članicama, SD je posljednjih godina počeo jačati na valu otpora dijela Šveđana prema povećanom priljevu imigranata iz Sirije, Eritreje, Somalije, Afganistana i Iraka te sve većem broju Roma u velikim gradovima.