MODEL NE ZADOVOLJAVA

OPASNOST OD DRUGOG VALA? Istraživanje pokazalo da su Švedska i Danska daleko od kolektivnog imuniteta

Autor

ig/h

Švedsko istraživanje pokazalo je kako je do kraja travnja samo 7,3 posto stanovnika Stockholma razvilo antitijela na korona virus, što bi moglo pojačati bojazni da odluka da se Švedska ne zatvori zbog korona virusa neće tako brzo dovesti do kolektivnog imuniteta. 

21.05.2020. u 08:05
Ispiši članak

Tu je strategiju zagovarao glavni švedski epidemiolog Anders Tegnell. On je dao preporuku da se protiv širenja virusa koriste dobrovoljne mjere, za razliku od drugih država koje su uvele obavezne mjere i karantenu. 

U Švedskoj su tako ostale otvorene većine škola, restorana, kafića i poslovnica, čak i dok je veći dio Europe bio zatvoren. Broj mrtvih od Covida-19 je u Švedskoj  mnogo veći nego u drugim nordijskim državama, iako manji nego u zemljama poput Velike Britanije, Italije i Francuske. 

Broj pacijenata na intenzivnoj njezi u Švedskoj je pao za trećinu otkad je krajem travnja imao svoj vrhunac, a zdravstvene vlasti tvrde da epidemija usporava. No Švedska je u posljednjih sedam dana zabilježila najveći broj mrtvih po glavi stanovnika u Europi. 

Istraživanjem o antitijelima htjelo se utvrditi postoji li potencijal za kolektivni imunitet, odnosno je li dovoljan broj u populaciji razvio imunitet, čime bi se zaraza prestala širiti. 

Švedska zdravstvena agencija u srijedu je rekla da se rezultati tog istraživanja poklapaju s njihovim modelima da je gotovo trećina Stockholma zaražena, objasnivši kako je studija provedena prije puno vremena te se bolest u međuvremenu još proširila. 

"Malo je manje nego što smo očekivali, no ne puno, možda za jedan do dva postotna boda“, kazao je Tegnell.

No, koncept kolektivnog imuniteta nije još ispitan u slučaju korona virusa te se ne zna koliko traje imunitet od zaraze kod oporavljenih pacijenata. 

Istraživanje je rađeno na temelju 1,1 tisuća testova iz cijele Švedske, a objavljene su samo brojke za prijestolnicu. 

Švedsko zdravstvo isticalo je da kolektivni imunitet nije cilj sam po sebi, nego da je svrha strategije usporiti širenje virusa kako ne bi preplavio zdravstveni sustav, no ne i potpuno ga suzbiti. 

Švedski stručnjaci tvrdili su da države koje su uvele potpune karantene kako bi spriječile izloženost virusa dolaze u opasnost ponovnih izbijanja zaraze. 

Svjetska zdravstvena organizacija upozorila je države da se ne oslanjaju na stvaranje kolektivnog imuniteta, odnosno "imuniteta krda". Prošli tjedan je objavila da su svjetska istraživanja pokazala da su antitijela pronađena u samo između 1 i 10 posto populacije, što se poklapa s nedavnim rezultatima u Španjolskoj i Francuskoj. 

Među kritičarima pristupa svoje države je Bjorn Olsen, profesor zaraznih bolesti na sveučilištu u Uppsali koji smatra da je koncept kolektivnog imuniteta "opasan i nerealan“ u slučaju Covida-19.

"Mislim da je imunitet krda daleko od nas, ako ga ikad i postignemo“, rekao je za Reuters nakon objave rezultata istraživanja. 

U Švedskoj je trenutno zaraženo više od 30 tisuća ljudi, a preminulo je njih 3831, što je tri puta više od zbroja smrtnih slučajeva u Danskoj, Norveškoj, Finskoj i na Islandu. 

Samo oko jedan posto Danaca ima antitijela na korona virus

Samo oko jedan posto Danaca bilo je u kontaktu s korona virusom što znači da postoji mogućnost drugog vala epidemije, objavila je u srijedu agencija ministarstva zdravstva.

Agencija se bavi nadzorom zaraznih bolesti a studiju je objavila u trenutku kada su se danski parlamentarci složili o novoj fazi otvaranja zemlje.

Od 2500 Danaca izabranih slučajnim odabirom za studiju, 1700 je dosad pristalo na testiranje kako bi se utvrdilo prisustvo antitijela na korona virus, kaže agencija.

Među njima samo je 12 imalo antitijela na Sars-CoV-2.

Agencija naglašava da se radi o preliminarnim rezultatima i da je još uvijek nemoguće reći jesu li ti rezultati primjenjivi na ukupnu dansku populaciju.

Stručnjaci su ipak kazali da su rezultati zabrinjavajući jer pokazuju da bi Danska mogla biti na udaru drugog vala epidemije.

"Na kolektivnoj razini nemamo otpornost i to znači da postoji potencijal za ponovno izbijanje epidemije", rekao je Jens Lundgren, specijalist za zarazne bolesti u Rigshospitaletu, jednoj od glavnih bolnica u Danskoj.

Po brojkama u srijedu, Danska bilježi 11.315 zaraženih i 554 smrtna slučaja.

Stranke u danskom parlamentu složile su se u srijedu o novoj fazi otvaranja zemlje.

Od 15. travnja, Danska je počela otvarati vrtiće a u škole su se vratila djeca nižih razreda, uz stroge mjere fizičke distance i higijene.

Srednje škole otvorile su se ovaj tjedan, a nakon zelenog svjetla parlamenta trebali bi se među ostalim otvoriti muzeji, kina i zoološki vrtovi.

Što se tiče Švedske, tamošnje je istraživanje pokazalo kako je do kraja travnja samo 7,3 posto stanovnika Stockholma razvilo antitijela na korona virus, što jača strahove da švedska odluka da se ne zatvori zbog korona virusa neće tako brzo dovesti do kolektivnog imuniteta. 

Istraživanjem o antitijelima htjelo se utvrditi postoji li potencijal za kolektivni imunitet, odnosno je li dovoljan broj u populaciji razvio imunitet, čime bi se zaraza prestala širiti. 

No, koncept kolektivnog imuniteta nije još ispitan u slučaju korona virusa te se ne zna koliko traje imunitet od zaraze kod oporavljenih pacijenata. 

Istraživanje je rađeno na temelju 1,1 tisuća testova iz cijele Švedske, a objavljene su samo brojke za prijestolnicu. 

Svjetska zdravstvena organizacija upozorila je države da se ne oslanjaju na stvaranje kolektivnog imuniteta, odnosno "imuniteta krda".

Prošli tjedan je objavila da su svjetska istraživanja pokazala da su antitijela pronađena u samo između 1 i 10 posto populacije, što se poklapa s nedavnim rezultatima u Španjolskoj i Francuskoj. 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.