IZNESENA I POTENCIJALNA RJEŠENJA KRIZE

Održana konferencija 'Eurotransformacija: Europa bez plina - gospodarstvo u recesiji', poslano snažno upozorenje

Autor

lč/h

Europi nedostaje adekvatne plinske infrastrukture, rat u Ukrajini je donio povratak energenata kojih smo se nastojali riješiti - ugljena i nuklearne energije, a i sljedeća bi plinska sezona mogla biti turbulentna, istaknuto je u petak na konferenciji Modus Medie "Eurotransformacija: Europa bez plina - gospodarstvo u recesiji". 

04.11.2022. u 13:03
Ispiši članak

Ravnateljica Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Kristina Čelić naglasila je kako se aktualna kriza može riješiti novim investicijama.

Pritom je uz ostalo spomenula odluku vlade da se povećaju kapaciteti LNG terminala, kao i kapaciteti Plinacroa, nacionalnog operatora plinskog transportnog sustava, da se pregovara sa Slovenijom o mjerama solidarnosti radi zaštite sigurnosti opskrbe plinom, kao i s drugim državama članicama EU da se uspostave novi koridori. 

Čelić je podsjetila da su se problemi s cijenama plina, odnosno velike promjene u plinskom sektoru, počeli događati lani u ovo vrijeme.

"Agresijom Rusije na Ukrajinu cijene energenata krenule su u nekontroliranom smjeru", navela je, dodajući kako se hrvatska Vlada cijelo vrijeme bori da se ta situacija stabilizira.

Spomenula je, uz ostalo i dokument Europske unije, REPowerEU, koji je donio osnovne pretpostavke za barem djelomičnu stabilizaciju energetske krize na razini Unije.

Europski problem, kada je plin u pitanju, nedostatak je adekvatne infrastrukture, koja bi se i na europskoj, ali i na hrvatskoj razini trebala poboljšati, navela je Čelić.

Naglasila je i da su europska skladišta plina puna, kao i da je Hrvatska po pitanju opskrbe plinom sigurna.

Pretpostavlja, međutim, da bi i iduća plinska sezona mogla biti turbulentna.

Energetski stručnjak Igor Dekanić smatra da se nalazimo u energetski izazovnim vremenima kakvih nije bilo desetljećima. 

Rusko-ukrajinski rat je, osim neizvjesnosti oko cijena energenata, donio i ubrzavanje energetske tranzicije, osobito u Europi. 

"Cijena plina počela je rasti u četvrtom kvartalu prošle godine", kazao je Dekanić, istaknuvši da je Europa iz Rusije do ove godine uvozila 70 posto plina za svoje potrebe. 

Podsjetio je da je cijena plina u jednom razdoblju ove godine iznosila 310 eura po megavatsatu (MWh), dok je prošli mjesec (listopad) cijena bila oko 100 eura MWh.

Porast cijena energenata dovodi do neizvjesnosti na tržištu roba i usluga, do inflatornih pritisaka, ali i do povratka izvorima energije koji su bili pred napuštanjem - ugljena i nuklearne energije, istaknuo je Dekanić.

Profesorica na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu Marijana Ivanov smatra da i Europi, ali i Hrvatskoj, prijeti usporavanje gospodarske aktivnosti.

To još uvijek nije recesija, kazala je, dodajući kako sve poskupljuje, ponajviše zbog rastućih cijena energenata.

Kriza, po njoj, nije nastala prirodno već temeljem političkih odluka i određenih ograničenja.

Država mora voditi računa o tome da učinci inflacije i plinske krize nisu linearno raspoređeni, da to najviše pogađa najsiromašnije dohotke. Država stoga mora voditi socijalnu politiku, istaknula je Ivanov.

Naglasila je i da središnje banke, kako je rekla, nažalost, povećavaju kamatne stope iako su svjesne da tim povećanjima neće obuzdati inflaciju.

Središnje banke, smatra Ivanov, više ne bi trebale dizati kamatne stope.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.