Odbačena tužba hrvatskih javnih ovršitelja protiv Europske komisije

U sklopu pristupnih pregovora u poglavlju 23. Pravosuđe i temeljna prava, Hrvatska je uvela institut javnih ovršitelja. Zakon o javnim ovršiteljima i Ovršni zakon izglasani su u Saboru 23. studenoga 2010. godine. Pojedine odredbe zakona o javnim ovršiteljima trebale su stupiti na snagu 1. siječnja 2012. a preostale odredbe na dan ulaska Hrvatske u EU 1. srpnja 2013.

Tijekom 2011. godine objavljen je javni natječaj za imenovanje javnih ovršitelja, a izabrani javni ovršitelji krajem te godine položili su prisegu i dobili odobrenje za početak obavljanja službe.

Nakon toga je novi saziv Sabora na konstituirajućoj sjednici 22. prosinca 2011. godine odgodio primjenu Ovršnog zakona i Zakona o javnim ovršiteljima do 1. srpnja 2012. godine. U rujnu 2012. Zakon o javnim ovršiteljima je, nakon što je prethodno više puta mijenjan, stavljen izvan snage čime je ta služba ukinuta od 15. listopada 2012.

Slijedom toga tužitelji su podnijeli tužbu Sudu Europske unije tražeći da utvrdi da je Unija odgovorna za štetu koju su pretrpjeli i naloži Komisiji da im isplati naknadu pretrpljene štete u iznosu od 600.000 eura po godini i po tužitelju, uvećeno za zatezne kamate te da snose troškove postupka.

Komisija tijekom postupka zatražila od Suda da odbaci tužbe kao nedopuštene, neosnovane te da tužiteljima naloži da snose troškove.

Tužitelji su tvrdili da uvođenje te profesije spada u obveze koje je Hrvatska preuzela pristupnim ugovorom te da je Komisija dužna nadzirati poštovanje te obveze.

Sud je u petak odbacio te zahtjeve s obrazloženjem da nema odgovornosti Komisije.

Sud je utvrdio da prema pristupnom ugovoru nema obveze za uvođenje instituta pa slijedom toga ni obveze Komisije da spriječi stavljanje izvan snage zakona kojim se ta profesija uvodi.