Od Hrvatske se očekuje da ne koči 'zelenu tranziciju'

Predsjednik Europskog parlamenta David Sassoli i čelnici svih klubova zastupnika službeno će u četvrtak posjetiti Zagreb kako bi s premijerom Andrejom Plenkovićem i predstavnicima vlade raspravljali o prioritetima hrvatskog predsjedanja EU-om u prvoj polovici iduće godine.

Zeleni očekuju da Hrvatska ne koči "zelenu tranziciju"

 Zelene teme očito nisu u središtu programa hrvatskog predsjedanja, primijetio je Lamberts u razgovoru za Hinu.

"Ne stječe se utisak da su ova zemlja i vlada 'najzeleniji' među svim članicama Unije pa niti ne očekujem da u tome bude predvodnica, ali se nadam da Hrvatska barem neće kočiti zelenu tranziciju. Ako želimo da Komisija Ursule von der Leyen bude uspješna bit će potrebno da sve zemlje članice prihvate zelenu tranziciju, pa i ako to nisu ranije činile. Kršćanin sam pa su i najnoviji obraćenici dobrodošli, bolje ikad nego nikad", rekao je Lamberts.

Hrvatska ima obilje sunca i vjetra u usporedbi s Belgijom i očekivalo bi se da je kao sredozemna zemlja usmjerena na obnovljive izvore, ali se njezina energetska politika još se uvijek uglavnom temelji na energiji iz fosilnih izvora, kaže Lamberts i ocjenjuje da je to znak da "zelena" svijest nije baš prisutna u hrvatskim vladama.

"To se očituje i drugim pitanjima koja muče Hrvatsku poput upravljanja otpadom. Ako želite ići 'zelenim' putem morate riješiti pitanje otpada, počevši od njegovog smanjivanja i recikliranja u najvećoj mjeri, a koliko shvaćam to nije bilo među prioritetima dosadašnjih hrvatskih vlada", kaže.

Hrvatsko predsjedanje 

Čelnik Zelenih u Europskom parlamentu napominje da "ne treba precjenjivati mogućnosti koje članice imaju u oblikovanju predsjedanja".

"Naravno, možete odlučiti neke dokumente gurati u prvi plan, a neke odlagati, to je neki mali utjecaj. U temelju, morate organizirati rad koji vam je ostavilo prethodno predsjedništvo i predati ga idućem koje će biti njemačko. Predsjedanje prvenstveno podrazumijeva ulogu organizatora rada i pravednog posrednika i nadam se da će hrvatska vlada i administracija to ispuniti", istaknuo je u razgovoru.

"To je u biti veliki ispit sposobnosti administracije i vlade da igraju na europskoj razini. Hoće li vlada gospodina Plenkovića biti u stanju to odraditi? Imam utisak da hoće. Zadovoljan sam što je Plenković predano proeuropski usmjeren, ali sam uvijek malo oprezan spram bilo kojeg oblika nacionalizma i znam da je vladajuća stranka HDZ poznata kao glavna hrvatska nacionalistička stranka. No znam i da je u posljednje vrijeme postala europskija i to pozdravljam", kaže Lamberts.

Program von der Leyen za sada popis "dobrih namjera"

Zastupnici Zelenih u Europskom parlamentu su na plenarnoj sjednici u studenome bili suzdržani u glasanju o novoj Europskoj komisiji Ursule von der Leyen.

Zeleni imaju više dvojbi glede ove Komisije i uočavaju nedosljednosti, poput najave europskog "Green Deala" i smanjenja "ekološkog otiska" bez promjene drugih politika EU-a, primjerice trgovinske, tumači Lamberts.

"Ako smo ozbiljni u namjeri smanjenja ekološkog otiska rekao bih da je najlakša mjera smanjiti broj milja kojima neki proizvod putuje. I kakva je smisao da tone hrane putuju preko svijeta? Ako je cilj sporazuma o slobodnoj trgovini povećati broj tona i kilometara, to je pogrešno jer svaka tona i svaki kilometar povećava naš ekološki otisak. Ako ga želimo reducirati moramo potrošnju i proizvodnju učiniti lokalnom koliko god možemo", kaže Lamberts. 

"Za sada je program Komisije glede klimatske neutralnosti i zaštite okoliša tek popis dobrih namjera bez sadržaja. Vidjet ćemo hoće li se europski zakoni prilagoditi kako bi vodili klimatskoj neutralnosti. Veliki broj europskih zakona će se trebati revidirati kako bi postigli ugljičnu neutralnost do 2050. Stoga tek trebamo vidjeti sveobuhvatan plan s prijedlozima zakona", kaže Lamberts.

Lamberts podsjeća i da se Ursula von der Leyen odlučila o programu i Komisiji dogovarati bez Zelenih te je logično je da Zeleni, s obzirom da nisu dio većine, ne glasaju za nju.

"Zbog svih ovih razloga nismo mogli glasati 'za', ali nismo ni mogli glasati 'protiv'. Razlog je očit, Von der Leyen je po prvi put odlučila postaviti 'zelenu' tranziciju kao jedan od ključnih projekta svog mandata. Moglo bi se pomisliti da nije iskrena, ali nismo sigurni. Odlučili smo pričekati, ostati suzdržani, i dati joj priliku. Signalizirali smo neka iznese prijedloge zakona i ako je prijedlog dobar, ili dovoljno dobar, pokušat ćemo ga popraviti i biti dio podržavatelja prijedloga", kaže Lamberts.

Signali nove čelnice Komisije krajnjoj desnici

Lamberts nije zadovoljan niti signalima koje von der Leyen šalje esktremnijem desnom dijelu većine i navodi da su za to primjeri su uvrštavanje "obrane i promicanja europskog načina života" u Komisiju, što je jezik koji cilja na krajnju desnicu, te spajanje demokracije i demografije.

"Ne postoji jedan europski način života", naglašava. 

Živim na određen način, bijeli sam muškarac, oženjen 33 godine, imamo četvero djece, katolik sam i u tom smo smislu tradicionalni. No to je jedan način života, neki moji prijatelji su odlučili ne ulaziti u brak, nemati djece, ili puno putovati zrakoplovima, a ja to ne radim, neki su homoseksualci, a ja nisam. Ne postoji jedan europski način života, mislim da Europu karakterizira različitost načina života. Svidjelo bi mi se da sam čuo da će ova Komisija braniti europske vrijednosti i više nego prije, a te su vrijednosti upisane u ugovor EU-a, i mi bismo je podržali", objašnjava Lamberts.

"No ona je 'obranu europskog načina života' dala povjereniku zaduženom za unutarnje poslove i migracije kao da su prijetnja europskom načinu života ti 'opasni' migranti. To je retorika krajnje desnice dok mi mislimo da obranu i promicanje europskih vrijednosti ne treba voditi jedan povjerenik nego cijela Komisija i to protiv bilo kakve prijetnje, unutarnje ili vanjske".

Čelnik Zelenih dodaje i kako "europski način života" podrazumijeva i potrošnju za koju bi bile potrebne četiri planete Zemlje.

Lamberts ne vidi opravdanje ni za spajanje demokracije i demografije.

"Ne znam kakvu vezu imaju demokracija i demografija. Možete imati demokraciju s malo ljudi ili s mnogo ljudi, to nema veze s veličinom populacije. Znate da krajnja desnica stalno govori o nestanku bijelih ljudi i da smo pod invazijom stranaca. I to je jasno signal krajnjoj desnici i s time se ne slažemo".

Zeleni i dalje protiv LNG terminala na Krku

Lamberts najavljuje da će Zeleni u Europskom parlamentu i u novom sazivu nastaviti tražiti od Komisije da prestane podržavati projekt LNG terminala na Krku.

"Mi kažemo da bilo kakva podrška iz javnih izvora ne treba ići za energiju iz fosilnih izvora. Ne kažem da je treba zabraniti preko noći, no kad je u pitanju javni novac on se u potpunosti mora ulagati u tranziciju prema zelenim energijama. Ako će Hrvatska imati projekte vezane uz energiju sunca ili vjetra i slične, mi ćemo snažno podržati pomoć za njihovo financiranje iz europskog proračuna, no ako je riječ o energiji iz fosilnih izvora trebate to rješavati sami", tumači Lamberts protivljenje svoje zastupničke skupine tom projektu.