Obrana srpskih ratnih zločinaca Stanišića i Simatovića u Haagu uložila žalbu u prizivnom postupku

Ta presuda u ponovljenom suđenju, donesena 2021. godine,  nekadašnje obavještajce tereti za sudjelovanje u progonu, ubojstvima, prisilnom premještanju i deportaciji Hrvata i Bošnjaka u Bosanskom Šamcu, nakon što su oslobođeni prvostupanjskom presudom, izrečenom 2013. godine. 

Stanišića i Simatovića srbijanske vlasti uhitile su tijekom operacije Sablja, pokrenute poslije ubojstva premijera Zorana Đinđića 2003. godine Simatović je bio prebačen u Haag 30. svibnja, a Stanišić 11. lipnja te godine.

U svibnju 2013. godine bili su oslobođeni svih optužbi, ali je žalbeno vijeće ukinulo presudu i naložili ponavljanje sudskog procesa.

Jovica Stanišić i Franko Simatović zvani Frenki su kao visoki dužnosnici nekadašnje Službe državne sigurnosti Srbije (SDB) ponovno izvedeni pred sud u srpnju 2017. zbog optužbi za ratne zločine nad Hrvatima i Bošnjacima tijekom ratova u Hrvatskoj i BiH devedesetih godina prošlog stoljeća.

U završnim riječima 2017. godine Tužiteljstvo je za Stanišića i Simatovića zatražilo doživotni zatvor, a obrana potvrdu oslobađajuće presude iz 2013. godine. 

Obrazlažući danas Stanišićevu žalbu, njegov odvjetnik Wayne Jordash ustvrdio je da se prvostupanjskom presudom Stanišića proglasilo krivim za pomaganje i podržavanje zločina koje su u Bosanskom Šamcu počinile Crvene beretke, na temelju "pogrešno primijenjenih pravnih standarda".

Jordash je danas naglasio da je Stanišić proglašen krivim samo na osnovu činjenice da su Crvene beretke bile obučavane u kampu SDB-a prije nego što su upućene u Bosanski Šamac, u proljeće 1992. godine. 

Odvjetnik tvrdi da bi za pravomoćnu osudu zbog pomaganja i podržavanje zločina moralo biti dokazano da je Stanišić znao kako će ta obuka imati za posljedicu konkretne zločine u Bosanskom Šamcu, ali da sud to nije dokazao, izvijestila je iz Den Haaga agencija Beta.

Prvostupanjsko vijeće Stanišićevu krivnju izvelo je iz njegovog pretpostavljenog znanja o ranijim zločinima u Hrvatskoj i BiH, u kojima su sudjelovali drugi počinitelji i članovi udruženog zločinačkog pothvata, rekao je Jordash.

Po prvostupanjskoj presudi, Stanišić i Simatović nisu bili izravni sudionici u zločinačkom udruženju s ciljem nasilnog uklanjanja nesrpskog stanovništva iz Hrvatske i BiH, ali su za taj pothvat znali.

Presudom je, također, utvrđeno da počinitelji zločina u Bosanskom Šamcu u vrijeme zlodjela nisu bili pod zapovjedništvo Stanišića, već tadašnje JNA.

Drugi odvjetnik Joe Holmes ocijenio je da je kazna od 12 godina zatvora "očigledno pretjerana", uz obrazloženje da raspravno vijeće nije uzelo u obzir olakotne okolnosti.

Holmese je ukazao na činjenicu da proces Stanišiću i Simatoviću traje već skoro dva desetljeća, ocijenivši kako to "trebalo šokirati savjest" svih sudionika.

Kao olakotnu okolnost Holmes je naveo da "Stanišić nije ni naredio tu obuku, niti je u njoj sudjelovao", te da je njegova odgovornost "izvedena je iz njegovog položaja".

"On nije zapovjedio zločine, niti je bio zapovjednik počiniteljima", navedeno je u žalbi.

Stanišić je, po tvrdnjama obrane, 1992. godine uvjerio tadašnjeg vođu krajiških Srba Milana Babića da prihvati međunarodni mirovni plan, a generala Ratka Mladića da prekine granatiranje aerodroma u Sarajevu.

Uz to, Stanišić je "1995. godine poslao pismo američkoj Centralnoj obavještajnoj agenciji (CIA) u cilju pronalaženja pravičnog mirnog rješenja", a "CIA je SDB Srbije smatrala solidnom službom koja je uspješno suzbila ekstremiste" u Srbiji, rekao je Stanišićev odvjetnik.

U nastavku rasprave, žalbu na prvostupanjsku presudu obrazložit će i obrana drugooptuženog Simatovića.

Stanišić i Simatović su od izricanja presude u lipnju 2021. godine, u sudskom pritvoru u Sheveningenu.

Pravomoćna presuda bi, kako je ranije najavila je predsjedateljica prizivnog vijeća MICT Graciela Gatti Santana, pred Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za kaznene sudove (MICT) trebala biti izrečena do kraja lipnja ove godine.