Neslužbeni rezultati izbora u Njemačkoj: SPD ispred CDU-a za samo 10 mjesta; obojica čelnika najavila sastavljanje vlade

Za upravljanje Njemačkom bore se SPD-ov Olaf Scholz i Armin Laschet. 

Ankete pokazuju malu razliku među njima, s tim da je umjereni ljevičar Scholz u prednosti pred konzervativnim Laschetom za samo tr postotna boda. Treća je kandidatkinja Annalena Baerbock iz Zelenih.

Scholzov SPD za sada u Bundestagu dobiva 205 mjesta, a Laschetov CDU/CSU 195. Zeleni prema privremenim rezultatima dobivaju 114 mjesta, a AfD 91.

22.25  "Mislim da prema biračima ne bi bilo fer da formiranje vlade preuzme stranka koja je izgubila osam posto u usporedbi s posljednjim izborima", rekao je kancelarski kandidat SPD-a Olaf Scholz tijekom TV rasprave "Berlinski krug" koja se tradicionalno održava nakon parlamentarnih izbora.

Scholz je time aludirao na velike gubitke Unije CDU/CSU i činjenicu da su na izborima samo SPD, Zeleni i liberali ostvarili dobitke pa da stoga ove tri stranke trebaju i raspravljati o formiranju koalicije.

Glavni kandidat Unije Armin Laschet istodobno smatra da vladu sastavlja ona stranka koja uspije okupiti većinu bez obzira na to raspolaže li najvećim zastupničkim klubom u Bundestagu.

Predsjednik Liberalno-demokratske stranke (FDP) Christian Lindner ponudio je tijekom iste TV rasprave predstavnici Zelenih Annaleni Baerbock pregovore prije same odluke s kojom od dvije najjače stranke će pregovarati.

U obzir dolaze tzv. Jamajka koalicija između demokršćana, liberala i zelenih i tzv. Semafor koalicija (prema stranačkim bojama) koju bi tvorili liberali i zeleni ali pod vodstvom socijaldemokrata.

Prema aktualnim rezultatima temeljenim na prebrojanim glasovima od 22 sata pokazuje se trend pobjede SPD-a koji trenutno osvaja 25,8 posto glasova. Iza socijaldemokrata slijedi Unija CDU/CSU s 24,2 posto glasova. Stranku Zeleni je prema istoj ekstrapolaciji biralo 14,3, FDP 11,5 te AfD 10,6 posto.

Stranka Ljevica se s pet posto nalazi na rubu izbornog praga i o njezinom ulasku u Bundestag bi mogli odlučivati direktni mandati.

Očekuje se da bi prvi nepotpuni službeni rezultati mogli biti objavljeni kasnije od očekivanog zbog velikog broja birača koji su svoj glas predali poštanskim putem.

Prema procjenama izlaznost je i ove godine bila oko 77 posto slično kao i na posljednjim izborima.

22.09 "Ako rezultati ostanu kao što su ove izlazne ankete, a ne treba zaboraviti da je gotovo 40 posto glasova dopisno, pa trebamo biti jako oprezni, ali ako ostanu ovakvi rezultati, onda Scholtz ima najveće šanse jer CSU je već kazao da oni u tom slučaju ne bi nešto pokušali napraviti s liberalima i zelenima", kazao je posebni savjetnik za vanjsku politiku hrvatskoga premijera i bivši ministar vanjskih poslova, Mate Granić.

"Mislim da je CDU/CSU prekasno nominirao kandidata. Drugo, Soder je jača ličnost na političkoj sceni u Njemačkoj, lider je CSU-a i to se sada pokazuje", dodao je.

Ističe da onaj tko pobijedi, pa makar i za jedan posto, prvi pokušava sastaviti vladu.

"Idućih nekoliko mjeseci sasvim je sigurno da će Njemačka biti koncentrirana na sastavljanje vlade i to je logično. Hrvatska i Njemačka imaju stabilne gospodarske i političke odnose, odlično surađuju u EU i tu ne očekujemo nikakve promjene", rekao je Granić.

21.35 Prve rezultate za N1 je komentirao veleposlanik RH u Njemačkoj Gordan Bakota.

"Proteklih tjedan dana vidio se trend smanjivanja razlike između SPD-a i Unije. Sada je, vidimo, razlika jedan posto. Nekako smo svi to predviđali. S jedne strane je to povijesni poraz Unije, a rast SPD-a je po meni rezultat dobre kampanje. Čini se da je Scholz uspio uvjeriti građane da je ozbiljan političar. Da donosi ozbiljnost, predvidivost, ono što je imala Merkel", rekao je Bakota dodajući da još uvijek nije ništa gotovo "i da su sve opcije na stolu".

Smatra da će biti nemoguće napraviti vladajuću većinu bez Zelenih.

Ne očekuje neke promjene u odnosima Hrvatske i Njemačke.

"Hrvatska ne treba očekivati dramatične promjene, to su sve političari s kojima Hrvatska ima dugotrajna, dobra iskustva. Mislim da je važno naglasiti da su sve hrvatske vlade dosad imale dobru suradnju s različitim njemačkim vladama. Ne očekujem značajne promjene", rekao je Bakota.

20.01 I nakon prvih rezultata na temelju prebrojanih glasova, demokršćanska Unija CDU/CSU i Socijaldemokratska stranka Njemačke (SDP) su izjednačene s blagim trendom u korist SPD-a, a obje stranke se smatraju pozvanima za sastavljanjem nove vlade.

"Mi smo ostvarili dobar rezultat na izborima i to je nalog birača za SPD", rekao je socijaldemokratski kancelarski kandidat Olaf Scholz. On je izrazio zadovoljstvo što je SPD ostvario osjetno bolji rezultat od očekivanog i poboljšao svoje pozicije u usporedbi s prošlim izborima za 4,4 posto.

I kancelarski kandidat CDU/CSU-a Armin Laschet je usprkos uvjerljivom gubitku glasova u usporedbi s posljednjim izborima najavio sastavljanje vlade pod vodstvom demokršćana.

"Ja ću poduzeti sve da se ostvari vlada pod vodstvom Unije CDU/CSU", rekao je Laschet i najavio kako teži koaliciji s liberalima i zelenima.

U rezultatima TV postaje ARD-a na temelju prvih prebrojanih glasova, Unija i SPD su gotovo izjednačeni: SPD ima 25,2 posto, a CDU/CSU 24,6 posto, što u kombinaciji s prognozama na temelju izlaznih anketa predstavlja trend u korist SPD-a.

U prognozama javnog servisa ZDF SPD je s 25,6 posto u blagom vodstvu ispred Unije s 24,4 posto.

19.08 Na nedjeljnim izborima za lokalne parlamente u njemačkim saveznim pokrajinama Berlin i Mecklenburg–Zapadno Pomorje, Zeleni su prema prvim prognozama osvojili najviše glasova u Berlinu dok su socijaldemokrati zadržali prednost u Mecklenburg–Zapadnom Pomorju.

Zeleni su s osvojenih 23,5 posto, što je porast od 8,3 posto u usporedbi s posljednjim izborima prije pet godina, iznenađujuće najjača snaga na izborima za parlament glavnog grada – pokrajine Berlina.

Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) je s 21,5 posto ostala na istoj razini, te će vjerojatno nakon 20 godina izgubiti poziciju gradonačelnika. Tu bi funkciju mogla preuzeti glavna kandidatkinja Zelenih Bettina Jarrasch.

Posljednjih pet godina je u Berlinu vladala koalicija socijaldemokrata, zelenih i stranke Ljevica.

Desno populistička stranka Alternativa za Njemačku (AfD) je u Berlinu ostvarila velike gubitke te je prepolovila broj glasača na sedam posto.

CDU je u Berlinu s 15 posto ostvario najgori rezultat u poslijeratnoj povijesti.

U saveznoj pokrajini Mecklenburg–Zapadno Pomorje su lijevo orijentirane snage izišle kao pobjednici izbora za lokalni parlament.

SPD, koji je i posljednjih pet godina vladao ovom sjevernom saveznom pokrajinom s oko 1,3 milijuna birača, poboljšao je svoj rezultat za 6,4 posto te sada uživa podršku 37 posto birača.

Stranka Zeleni je poboljšala svoj rezultat za 2,2 posto na 7 posto.

Druga po jačini stranka u Mecklenburg–Zapadnom Pomorju je AfD s 18,5 posto glasova što je 2,3 posto manje nego prije pet godina.

CDU s kojim je SPD posljednjih pet godina vladao ovom saveznom pokrajinom, osvojio je 14 posto glasova što je pet posto manje nego 2016.

8.11 Prema prvim izlaznim anketama javnih servisa ARD/ZDF, i demokršćani iz Unije CDU/CSU i socijaldemokrati (SPD) osvojili su u nedjelju isti broj glasova na njemačkim parlamentarnim izborima, dok su Zeleni na trećem mjestu.

Prema rezultatima instituta Infratest dimap za ARD/ZDF objavljenim odmah po zatvaranju birališta, Unija CDU/CSU je osvojila 25 posto glasova, Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) također 25 posto, Zeleni su osvojili 15, Alternativa za Njemačku (AfD) 11, Liberalno-demokratska stranka (FDP) 11, te stranka Ljevica 5 posto glasova birača.

Na izborima pravo glasa ima oko 60,4 milijuna Nijemaca, što je gotovo milijun birača manje nego prije četiri godine na posljednjim parlamentarnim izborima 2017. Oko 2,8 milijuna ljudi glasa prvi put na izborima za Bundestag.

Njemačka je podijeljena na 299 izborne jedinice od čega ih je najviše u najmnogoljudnijoj saveznoj pokrajini Sjevernoj Rajni – Vestfaliji (64), a najmanje u saveznoj pokrajini-gradu Bremenu (2).

Ove godine se zbog pandemijskih uvjeta očekuje i rekordan broj glasača koji su svoj glas predali pismenim putem. Njihov broj je u stalnom porastu posljednjih godina a na izborima 2017. je pismenim putem glasalo 28,6 posto birača.

Dvadeseti saziv Bundestaga bi mogao biti i najveći do sada. Broj zastupnika je također u stalnom porastu a u aktualnom sazivu iznosi 709. Minimalno u Bundestagu može biti 598 zastupnika, ali njihov broj raste zahvaljujući kompliciranom izbornom sustavu i tzv. višak mandata nastaje kada u izbornoj jedinici kandidat stranke dobije više direktnih glasova nego stranka kojoj pripada.

Izlaznost birača je od osamdesetih godina, kada je bila gotovo 90 posto, u konstantnom padu. Na posljednjim parlamentarnim izborima 2017. ona je iznosila 76,2 posto. 

Rezultati na temelju prebrojanih glasova će stizati tijekom večeri, a prvi nepotpuni službeni rezultati se očekuju oko ponoći. Odmah nakon središnje informativne emisije javnog servisa ARD u 20 sati se održava i tradicionalna TV rasprava na kojoj sudjeluju predstavnici svih stranaka zastupljenih u Bundestagu. Tijekom ove rasprave često se postavljaju temelji i za buduće koalicijske pregovore.

Očekuje se da će nakon ovih izbora formiranje koalicija biti izuzetno teško. Bez obzira na to koja od stranaka osvoji najviše glasova, bit će najvjerojatnije potrebna koalicija triju stranaka. Trenutno su u opciji koalicije stranaka Zeleni i FDP (liberali) ili s Unijom ili sa SPD-om na čelu.

Die Prognose zur Bundestagswahl:

CDU/CSU 24 Prozent
SPD 26 Prozent
AfD 10 Prozent
FDP 12 Prozent
Linke 5 Prozent
Grüne 14,5 Prozent
Andere 8,5#btw21 pic.twitter.com/3S8vmwEao9

— ZDFheute (@ZDFheute) September 26, 2021