Nužna promjena obrazovnog sustava u digitalnom dobu

Potrebu za što hitnijom prilagodbom obrazovnog sustava u digitalnom dobu podržalo je 535 zastupnika, protiv je bilo 58, a suzdržanih 13.

Za vrijeme rasprave o Obrazovanju u digitalnom dobu: izazovi, prilike i pouke za osmišljavanje politika EU-a, izvjestiteljica Yana Toom (ALDE) ocijenila je da obrazovni sustav nije spreman za nadolazeće izazove.

"Naša djeca i unuci naći će se u epicentru te evolucije. Njihova razina digitalnih vještina utjecat će na budućnost Europe", kazala je Toom.

Nužno je, kako je rekla u izvješću, opremiti škole, osigurati širokopojasni internet diljem Europske unije te osposobiti nastavnike za rad u digitalnom okruženju.

Kao model za ocjenjivanje usvojenih digitalnih vještina, izvjestiteljica Toom je navela razvijanje modela PISA. Smatra da bi se time osigurao uvid u obrazovne metode u zemljama članicama EU-a i stvorile mogućnosti za razmjenu najbolje prakse.

PISA je međunarodni program istraživanja i procjena znanja i vještina čitalačke, matematičke i prirodoslovne pismenosti petnaestogodišnjih učenika pod pokroviteljstvom Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

Povjerenik Europske komisije Tibor Navracsics smatra da u srcu digitalne transformacije moraju biti nastavnici te primjećuje da iako se obrazovni sustavi u zemljama članicama razlikuju, sve se suočavaju sa sličnim izazovima.

Izazovi koje je pobrojao Navracsics su kako osigurati razvijanje digitalnih vještina, na koji način koristiti digitalnu tehnologiju u nastavi i učenju i kako poboljšati obrazovne sustave kroz analize podataka. Prema njegovom mišljenju, potrebno je napraviti strategiju na razini Europske unije.

Unutar EU-a već djeluju inicijative manjih razmjera poput Europskog tjedna programiranja, Koalicije za digitalne vještine i radna mjesta i inicijative za medijsku pismenost.

Europska komisija objavila je i Akcijski plan za digitalno obrazovanje u kojemu je sadržano 11 mjera, ali ono je "tek prvi korak prema sveobuhvatnijoj strategiji EU-a", napomenuo je Navracsics.

Neke od mjera su smanjivanje razlika u povezivosti među državama članicama EU-a, uvođenje nastave programiranja u svim europskim školama, provođenje kampanje o poticanju internetske sigurnosti, kiberhigijene i medijske pismenosti, kao i podrška mjerama za daljnje smanjenje rodnog jaza u tehnološkom i poduzetničkom sektoru.

Osim  preobrazbe sustava obrazovanja i osposobljavanja, treba se svim dobnim skupinama omogućiti dokvalifikacija i prekvalifikacija, smatra grčki nezavisni zastupnik Georgios Epitideios.

"Brzi razvoj tehnologije ima trenutni utjecaj na svakodnevni život", dodao je Epitideios.

"Građani koji nemaju pristup digitalnom obrazovanju izloženi su riziku zapostavljanja. Digitalno obrazovanje mora biti dostupno svima što je ranije moguće", rekla je britanska zastupnica Julie Ward (S&D).

Zastupnici su uz sve izazove i prilike obrazovanja u digitalnom dobu zaključili da se ne smije štediti na obrazovanju.

Rumunjski zastupnik Csaba Sogor (EPP) problem vidi i u velikim razlikama među zemljama članicama te poručuje da se bez promjene pristupa i većeg ulaganja u obrazovanje neće smanjiti socijalni jaz.

"U nekim zemljama se u obrazovanje ulaže ispod četiri posto BDP-a, a u nordijskim zemljama sedam ili čak osam posto. U Rumunjskoj se izdvaja tek 3.1 posto", kazao je Sogor.

Prema podacima Eurostata za 2017. izdvajanje na obrazovanje na razini EU-a iznosi 4,9 posto BDP-a. i to je četvrta stavka po veličini javnih troškova u Uniji.

Hrvatska izdvaja 4,7 posto BDP-a, a susjedna Slovenija 5,6 posto.

Na vrhu ljestvice po izdavanju za obrazovanje su Danska sa 7 posto BDP-a, a slijede je Švedska, Belgija, Estonija, Finska, Latvija i Portugal.

I dok u Hrvatskoj, kako pokazuju podaci Eurostata, samo 2,8% mladih između 18 - 24 godine napušta formalno obrazovanje i usavršavanje, po čemu smo najbolji u EU, istovremeno svaka treća mlada osoba stara između 20 i 24 godine (19,6%) u Hrvatskoj nije zaposlena, ne školuje se ili stažira, po čemu smo ispod prosjeka EU, točnije u njegovom donjem domu.