EUROPSKI STATISTIČKI URED
NOVO IZVJEŠĆE Hrvatska spada među države Europske unije s najnižom stopom zaposlenosti
Hrvatska je zajedno s Grčkom, Italijom i Španjolskom u 2018. bila u skupini zemalja Europske unije s najnižim stopama zaposlenosti, iako je ona premašila zacrtanu razinu za 2020. godinu, pokazuje u četvrtak objavljeno izvješće europskog statističkog ureda.
Prošle je godine stopa zaposlenosti u dobnoj skupini od 20 do 64 godine u Hrvatskoj iznosila 65,2 posto i uvećana je za 1,6 postotnih bodova u odnosu na godinu ranije.
Nižu stopu zaposlenosti bilježile su u 2018. samo Grčka, od 59,5 posto, i Italija, od 63,0 posto. U skupini je još Španjolska sa stopom zaposlenosti od 67 posto.
U gotovo polovini zemalja EU-a stopa zaposlenosti bila je prošle godine viša od 75 posto, pri čemu je najvišu zabilježila Švedska, od 82,6 posto.
Slijede Češka i Njemačka s po 79,9 posto, te Estonija, sa 79,5 posto.
U Sloveniji bila je na granici od 75 posto.
Na razini Europske unije stopa zaposlenosti u dobnoj skupini od 20 do 64 godine iznosila je prošle godine 73,2 posto i porasla je za 1,1 postotni bod u odnosu na godinu ranije.
Prema strategiji Europe 2020 EU u cjelini trebao bi iduće godine dosegnuti stopu zaposlenosti od minimalno 75 posto. Utvrđene su i ciljane razine za svaku zemlju članicu, pri čemu se vodilo računa o specifičnoj situaciji i mogućnostima zemalja.
Hrvatska je u 2018. premašila zacrtanih 62,9 posto iz strategije Europe 2020, a u skupini zemalja koje su dosegnule ili premašile zacrtani cilj nalaze se još Irska, Malta, Poljska i Slovačka, primjećuje Eurostat.
Raste broj zaposlenih starijih od 55 godina
Europska unija bilježi također kontinuirani rast stope zaposlenosti u dobnoj skupini od 55 do 64 godine, primjećuje Eurostat, s 38,4 posto u 2002. na 58,7 posto u 2018.
U 21 zemlji EU-a zaposleno je bilo više od polovine populacije u dobi od 55 do 64 godina a prednjači Švedska sa stopom zaposlenosti u toj dobnoj skupini od 77,9 posto.
Slijede Njemačka sa 71,4 posto, Danska sa 70,7 posto, te Estonija sa 68,9 posto.
Hrvatska je uz Luksemburg i Grčku među zemljama EU-a s najnižom stopom zaposlenosti u toj dobnoj skupini u 2018. godini, od 42,8 posto. U 2017. godini iznosila je 40,3 posto.
Najnižu je stopu zaposlenosti u dobnoj skupini od 55 do 64 godine u 2018. bilježio Luksemburg, od 40,5 posto.
U svim je zemljama članicama stopa zaposlenosti u dobnoj skupini od 55 do 64 godine bila u 2018. viša nego u godini ranije, ističu u Eurostatu.
Hrvatska nešto bolja od prosjeka EU-a u razlici u zaposlenosti žena i muškaraca
Statističari ističu i kontinuirano velike razlike među zemljama EU-a u zaposlenosti žena i muškaraca.
Najveći je jaz u 2018. zabilježen na Malti, gdje je stopa zaposlenosti muškaraca u 2018. bila čak 22,3 postotna boda veća od stope zaposlenosti žena.
Slijedi Grčka sa stopom zaposlenosti žena za 21 postotni bod nižom od stope zaposlenosti muškaraca, te Italija s razlikom od 19,8 postotnih bodova u korist muškaraca.
U Hrvatskoj je stopa zaposlenosti žena u 2018. godini iznosila 60,1 posto, a muškaraca 70,3 posto. S razlikom od 10,2 postotna boda Hrvatska je u skupini s Nizozemskom, gdje ona iznosi 10,1 postotni bod, Ciprom, s razlikom od 10,4 postotna boda, i Austrijom, s razlikom od devet postotnih bodova.
Ta je skupina ujedno nešto bolja od prosjeka Europske unije gdje je stopa zaposlenosti žena u 2018. bila 11,6 postotnih bodova niža od stope zaposlenosti muškaraca. Kod žena iznosila je 67,4 posto a kod muškaraca 79 posto, utvrdili su u Eurostatu.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.