Novi susret: Milanović i čelnici EU-a ponovno o izbjegličkoj krizi

Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk želi da summit traje jedan, umjesto uobičajena dva dana, i tek ako ne bude moguće donijeti zaključke u sutra kasno navečer, summit bi se nastavio i u petak prijepodne.

Što se tiče pitanja migracija, razgovarat će se o suradnji sa Siriji susjednim zemljama, posebice o Turskoj, te zaštiti vanjskih granica i provedbi dosad dogovorenog na razini EU-a.

Donald Tusk u pozivnom je pismu upozorio da se priljev izbjeglica neće tako brzo zaustaviti, spominjući mogućnost dolaska milijuna ljudi.

"Čak i ako se priljev izbjeglica uspori tijekom zime, moramo biti spremni na proljeće za još veće valove. Svi čelnici u regiji s kojima sam razgovorao govorili su o milijunima potencijalnih novih izbjeglica. Iako to može zvučati kao pretjerivanje, naša je obveza da budemo spremni na sve scenarije", kaže Tusk.

Na sastanku će biti riječi o provedbi dosad usvojenih mjera, poput preseljenja 160 tisuća izbjeglica iz Italije i Grčke u druge članice.

Prošli tjedan taj je proces započeo preseljenjem prve skupine od 19 Eritrejaca iz Italije u Švedsku.

Istodobno se radi na uspostavi hotspotova, centara za prihvat i registraciju izbjeglica u Italiji i Grčkoj koji bi trebali biti gotovi do kraja studenoga.

Postoje ideje da se takvi centri uspostave i u trećim državama, koje nisu članice Europske unije, poput Srbije ili Makedonije.

Međutim, unutar EU-a još nema suglasnosti oko toga što je to hotspot - je li to mjesto gdje će se izbjeglice registrirati ili je riječ o procesu popisivanja i registracije ljudi.

Jedna od ključnih tema bit će rasprava o suradnji s Turskom, što Unija može ponuditi Ankari i što zauzvrat od nje očekuje.

"Turska nas poziva da podupremo uspostavu sigurnih zona na sjeveru Sirije, dok Rusija, koja se sve više angažira u Siriji, kategorički  odbacuje tu ideju. Nema sumnje da je jača suradnja s regijom nužna, ali do toga je još dug put", rekao je Tusk i dodao da se će zato razgovarati o zajedničom pristupu prema Turskoj i Siriji.

Osim sigurnosnih zona, Turska želi liberalizaciju viznog režima. Komisija želi ubrzanje postupka vizne liberalizacije, posebice za turske poslovne ljude, ali zemlje članice su prema tom pitanju suzdržane.

Što se tiče sigurnosnih zona, u Europskoj uniji ističu da se takva odluka treba donijeti na Vijeću sigurnosti UN-a.

Čelnici će razgovarati i o dugoročnoj strategiji u vezi s migracijskom politikom, posebice o reformi dublinskog sustava, koja predviđa da se zahtjevi za azil procesuiraju u onoj zemlji u koju migranti prvo dođu te o eventualnoj uspostavi stalnog mehanizma za preraspodjelu izbjeglica unutar Unije, ali se ne očekuju nikakvi konkretni zaključci o tim pitanjima.

Na summitu će se raspravljati i o jačanju vanjskih granica i očekuje se da će čelnici pozvati na postupno uvođenje integriranog upravljanja vanjskim granicama.

Osim o migracijama, na summitu bi se trebalo razgovarati i o pregovorima s Velikom Britanijom, koja se priprema za referendum o ostanku u EU-u, o boljem upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji te o europskom stajalištu za međunarodnu konferenciju o klimi koja će se održati u prosincu u Parizu.