Novi pozivi za uklanjanje žice na granici, peticiju potpisalo 5000 ljudi

Ograđivanje Slovenije žičanom ogradom je nedopustivo i predstavlja grubo kršenje temeljnih ljudskih prava na slobodno kretanje i na uživanje vlasničkih prava koja su zajamčena ustavom, navode istaknuti slovenski intelektualci i političari u novom pozivu da se žičana ograda što prije ukloni.

Takva ograda, po njihovim riječima, ne može spriječiti prijelaz migranata preko granice, a izaziva štetu, te je mjera što ju je vlada poduzela pretjerana u odnosu na realnu opasnost od izbjeglica, navode autori apela.

Među njima su parlamentarni zastupnici Udružene ljevice (ZL) Violeta Tomič i Matjaž Hanžek, nekadašnji državni ombudsman za ljudska prava, bivša eurozastupnica Mojca Drčar Murko, povjesničar Jože Pirjevec, bivši ministar zdravstva Dušan Keber, sveučilišni profesor i politički analitičar Vlado Miheljak te glumac i pjesnik Andrej Rozman Roza.

U komentarima uz peticiju najčešće se navodi da je podizanje žice nehumano i da Sloveniju pretvara u koncentracijski logor. Također se ističe da ona onemogućava boravak u prirodi i kupanje onima koji nemaju novaca za more pa dolaze u kampove uz tu rijeku te da šteti turističkom imidžu zemlje.

Žičana ograda opasnost u slučaju poplave

Ograda sa žilet-žicom, koju je slovenska vojska na granici s Hrvatskom počela postavljati prije dva mjeseca, predmetom je javnog interesa u Sloveniji i zbog očekivanih jakih padalina te moguće poplave rijeke Kupe, što bi dovelo u opasnost žicu, ali i zdravlje ljudi koje bi žica mogla ozlijediti.

Gradonačelnica Črnomelja, gradića u slovenskoj Beloj Krajini čiji je turizam uglavnom usmjeren na rijeku Kupu i njene prirodne ljepote, potvrdila je u ponedjeljak da se dio korita Kupe već izlio i zahvatio žičanu ogradu postavljenu na lijevoj strani rijeke.

"Još nismo utvrdili kolika je šteta, ali se bojimo da bi se uz obilnije padavine žica mogla otrgnuti", kazala jegradonačelnica Mojca Čemas Stjepanovič.
Zato na razini lokalne zajednice i u dogovoru s vladom razmišljaju o privremenom uklanjanju dijela žičane ograde, osobito na mjestima gdje je predviđeno da se ona zamijeni manje opasnim tehničkim preprekama.

Prema njenim bi riječima ogradu mogli ukloniti s najugroženijih mjesta uz obalu čim se voda povuče, a kasnije bi se mogla zamijeniti drvenom ogradom ili u slučaju potrebe vratiti natrag.

O tome su lokalne vlasti razgovarale i s nadležnom  poliicijskom upravom u Novom Mestu, dodala je Čemas Stjepanovič.
Prema prvotnim informacijama slovenske vlade, nabavljena pocinčana žičana ograda koja se postavlja na granici s Hrvatskom zbog reguliranja izbjegličkog priljeva stajala je oko 14 eura po metru, što znači da bi, ako se postavi duž cijele granice, stajala više od 9 milijuna eura, a do sada je potrošeno više od dva milijuna.