Novac iz EU stiže tek nakon kontrole za dobro odrađene projekte

Od početka smo svim državama članicama sugerirali da uključe dionike u proces pripreme nacionalnog plana oporavka, no Komisija ne može diktirati na koji će način vlade voditi svoj konzultativni proces. Ne smatramo da predstavljeni sažetak i prezentacija koju je Vlada imala pred socijalnim partnerima odgovara preporukama o dijalogu koje je dala Europska komisija – kazala je Judita Cuculić Župa, ekonomska savjetnica u predstavništvu Europske komisije u Hrvatskoj, na virtualnom predavanju o tome što Hrvatska može očekivati u sklopu EU Mehanizma za oporavak i otpornost.

Nacionalni plan razrađuje kako će zemlja potrošiti 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava. Predavanje je organizirao Institut za javne financije. Komisija je dosad obavila više od stotinjak razgovora s Vladinim predstavnicima, a razgovarat će se i dalje kako bi se došlo do dobrog plana.

Kad se uzmu svi dostupni izvori, od neiskorištenih sredstava iz dosadašnjih programa do novih, vrijednost bespovratnih grantova za Hrvatsku u sljedećih će deset godina doseći 30 posto hrvatskog BDP-a. Nakon što hrvatska vlada preda nacionalni plan oporavka, EK će u sljedeća dva mjeseca ocjenjivati koliko je on relevantan, ima li trajan učinak, može li se provesti i pratiti.

"Ako u planu nema mehanizma kako će se provoditi i pratiti uspješnost projekta, to je kao da ga i nemate. Za svaku investiciju tražimo da se navedu troškovi, na osnovi čega su rađeni, jesu li ti troškovi razumni i vjerodostojni. Kontrolni mehanizmi moraju biti tako napravljeni da se spriječi korupcija, prijevara i sukob interesa – poručila je Judita Cuculić Župa.

Ona smatra da je vlada mogla angažirati dodatne ljude za “golem posao” koji se morao i koji još treba obaviti, donosi Večernji list.