Njemačka uvodi minimalne plaće: rast potrošnje ili nezaposlenost?

Uvođenje minimalne plaće u Njemačkoj od 1. siječnja 2015. godine, čime će se najveće europsko gospodarstvo pridružiti velikoj većini drugih članica EU-a, pozdravljaju određeni krugovi, dok drugi upozoravaju na njegove potencijalno negativne strane.

Jedan od sugovornika u Reutersovom istraživanju Michael Pirl, vlasnik malog hotela na ruralnom istoku Njemačke, najavljuje povećanje cijena u svom hotelu kako bi pokrio rast troškova rada nakon što se na razini zemlje uvede minimalna plaća. Poput većine njemačkih poslodavaca, on će svakom svom zaposleniku u hotelu sa četiri zvjezdice, a ima ih 74, ubuduće morati plaćati najmanje 8,50 eura po satu. Također ga brine u kojoj će mjeri to imati utjecaja na njegovo poslovanje, premda se nada da će gosti i dalje dolaziti.

"Do koje se mjere gosta može uvjeriti da dalje kupuje, ili konzumira istu količinu proizvoda? Ako pivo ili vino poskupe, hoće li ga piti u istim količinama kao i do sada", pita se Pirl. Zadržavanje postojeće strukture plaća, kako je kazao, povećat će mu troškove plaća za osam posto.

Vlada kancelarke Angele Merkel pristala je u travnju ove godine da se po prvi put u Njemačkoj na razini države uvede minimalna plaća. To znači pobjedu za stranku Socijaldemokrata koja je to prošle godine bila postavila kao uvjet za priključenje konzervativcima kancelarke Merkel.

Neki ekonomisti vjeruju da će reforma potaknuti potrošnju, što bi moglo poduprijeti gospodarski rast, dok ostali kažu da bi mogla smanjiti kupovnu moć ako potakne tvrtke na smanjenje broja radnih mjesta, ili povećanje cijena.

Više od četvrtine njemačkih kompanija očekuje da će izravno biti pogođene tom mjerom, od kojih njih više od pola kaže da će morati poduzeti protumjere, poput smanjenja broja osoblja ili povećanja cijena, pokazalo je istraživanje uglednog njemačkog Ifo instituta za ekonomska istraživanja.

Takav zakon dolazi u vrijeme prigušenih aktivnosti u najvećem europskom gospodarstvu i ojačalih pritisaka europskih partnera na njemačku vladu da poveća slabe investicije.

Premda 21 od 28 država Europske unije ima minimalnu plaću, Njemačka se njezinu uvođenju dugo opirala, primjenjujući kolektivne ugovore o plaćama na razini sektora ili regije. No, od 1998. godine to je postalo sve rjeđe.

Sindikati pozdravljaju takvu promjenu, svjesni oštrog širenja sektora slabo plaćenih poslova od 2003. godine, kada je Gerhard Schroeder, Merkeličin prethodnik na čelu vlade, liberalizirao zakone o radu. Prema nekim izvješćima koja su se u međuvremenu pojavila, plaće nekih radnika po satu bile su svega dva eura.

Ukidanje radnih mjesta?

Očekuje se da će minimalni iznos plaće najteže pogoditi tvrtke na istoku zemlje, gdje radnici i inače primaju plaće niže od nacionalnog prosjeka i manji ih je broj zaštićen kolektivnim ugovorima. Iz njemačkog udruženja hotelske i djelatnosti cateringa (DEHOGA) upozorili su da bi troškovi zaposlenika mogli porasti i za oko 20 posto u nekim regijama.

No, u kojoj će mjeri ta reforma utjecati na tržište rada očito je teže predvidjeti, s obzirom da neki ekonomisti vide zanemarive posljedice, dok ostali procjenjuju da bi moglo biti izgubljeno i do 570 tisuća radnih mjesta.

Mario Ohoven, čelnik udruženja za mala i srednja poduzeća u Njemačkoj, koja čine okosnicu vodećeg europskog gospodarstva, za novi je zakon kazao da će biti "ubojica radnih mjesta".

"Smanjenje broja radnih mjesta, pad ulaganja i viši troškovi, cijena su koju će kompanije i građani platiti za to navodno veliko društveno postignuće", kazao je Ohoven.

Enzo Weber iz njemačkog Instituta za istraživanje tržišta rada (IAB) ne očekuje da će uvođenja minimalne plaće izazvati rast nezaposlenosti.

"Minimalna plaća povećava troškove poslodavaca, no mogla bi imati i pozitivne učinke, pa i doprinijeti stabilnosti radnih mjesta", kaže Weber.