Zaustavljanje Erdogana
Njemačka protiv prekida pregovora o pristupanju Turske Europskoj uniji
Njemačka je u petak odbila zahtjeve o zaustavljanju turske kandidature za članstvo u Europskoj uniji usprkos tome što neke članice Unije smatraju kako je Ankarin san o pridruživanju dokrajčen kad su Turci sredinom travnja na referendumu odlučili proširiti ovlasti svom predsjedniku Tayyipu Erdoganu.
Među europskim zastupnicima raste zabrinutost oko sve autoritarnije vladavine Erdogana, pa su ovog tjedna pozvali na službenu suspenziju turske kandidature u EU-u tvrdeći kako ta država ne zadovoljava demokratske standarde.
No njemački ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel smatra kako bi taj potez bio kontraproduktivan. Gabriel će o tom pitanju raspravljati u petak s europskim kolegama i turskim ministrom vanjskih poslova Mevlutom Cavusogluom.
"Njemačka vlada je izričito protiv prekida pregovora, to bi bila potpuno pogrešna reakcija", rekao je Gabriel po dolasku na ministarski sastanak EU-a na Malti.
"Oni koji kod kuće žele zaraditi aplauz jer su rekli 'više ne razgovaramo s Turskom' neće ništa promijeniti u toj državi", tvrdi njemački ministar.
Pozive na prekid pregovora između EU-a i Turske predvodi Austrija. Pregovori su započeli 2005., no zapeli su nakon političkih prepreka poput pitanja Cipra i otpora nekih europskih država koje nisu htjele tu većinski muslimansku državu u svom savezu, čak i prije prošlomjesečnog referenduma.
"Bilo bi apsolutno pogrešno držati se iluzije pristupa u EU", rekao je austrijski ministar vanjskih poslova Sebastian Kurz.
Na novi pristup prema Turskoj, članici NATO saveza s drugom najvećom vojskom, pozivaju i Nizozemska i Luksemburg, tradicionalne saveznice njemačke po pitanju vanjskih i ekonomskih pitanja.
Nizozemski ministar vanjskih poslova Bert Koenders naglasio je da Europska komisija, koja vodi pregovore s Turskom, mora razjasniti kako Ankara stoji u zadovoljavanju kriterija za članstvo kako bi europske vlade imale temelj za bilo kakve daljnje odluke.
Litva i Mađarska pozivaju na oprez, tvrdeći kako EU mora nastaviti dijalog s Ankarom, pogotovo stoga što Europa ovisi o turskoj pomoći o zadržavanju priljeva sirijskih izbjeglica.
"Turska je ključna država u regiji. Moramo ostati angažirati, moramo razgovarati i slušati", smatra litavski ministar vanjskih poslova Linas Linkevicius.
Erdogan je ovog tjedna u razgovoru za Reuters otkrio da će Turska promisliti o svom stavu o priključivanju Uniji ako će ju ona i dalje zadržavati. EU je najveći strani investitor i trgovinski partner s Turskom čija ju granica s Irakom, Sirijom i Rusijom preko Crnog mora čini i važnim saveznikom.
Jedan od puteva prema napretku je proširivanje trgovinskih veza s Turskom i davanje većeg bescarinskog pristupa turskim kompanijama europskom tržištu od 500 milijuna građana.
"Mogući su pregovori o carinskoj uniji i mi bi trebali iskoristiti tu snagu da upitamo Tursku što ona zapravo želi", zaključio je francuski ministar vanjskih poslova Jean-Marc Ayrault.
Kriza s Turskom dosegnula je vrhunac u ožujku, tijekom kampanje za referendum o proširenju ovlasti predsjednika Erdogana koji optužuje njemačke i nizozemske čelnike za nacističke i fašističke postupke nakon zabrane skupova u njihovim zemljama na kojima su trebali sudjelovati članovi turske vlade.
Većina država članica EU-a kritizira masovne čistke pokrenute nakon neuspjelog državnog udara, kao i uhićenja čelnika prokurdske oporbe, intelektualaca i novinara.
Zabrinjava ih također moguće ponovno uvođenje smrtne kazne, koje je spominjao Erdogan, koje bi za Europljane predstvaljalo crvenu liniju.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.