Njemačka kancelarka Merkel objasnila zašto želi četvrti mandat

"Borba za naše demokratske vrijednosti, kao i obrana našeg životnog puta suočenog s porastom populizma, bit će ključni elementi programa", rekla je Merkel novinarima nakon sastanka njezine konzervativne Kršćansko-demokratske unije (CDU) u Berlinu. Merkel je prema anketama favoritkinja za pobjedu na izborima.

Ona je ocijenila da će njemački parlamentarni izbori, predviđeni u rujnu ili listopadu, biti teži nego ikada, barem od njemačkog ujedinjenja 1990., zbog polarizacije društva i nedavnog uspjeha protu-migrantske populističke desnice, Alternative za Njemačku.

Ta formacija je doživjela spektakularno napredovanje 2016. tijekom regionalnih izbora zahvaljujući strahovanjima koja su u javnom mnijenju izazvali dolasci milijun izbjeglica. Među vrijednostima do kojih drži, Merkel je osim demokracije navela slobodu i pravnu državu. "To me vodi", rekla je i ocijenila da su izborne svađe dio normalnog demokratskog procesa, ali da se ne bi smjele pretvoriti u mržnju drugoga.

Merkel je također naglasila da je do njezine kandidature došlo u uzburkanom svjetskom kontekstu s međunarodnom situacijom koja se treba prilogoditi  nakon američkih izbora obilježenih pobjedom Donalda Trumpa.

Ona je "grotesknim i apsurdnim" nazvala pozive onih koji u njoj vide posljednjeg branitelja "slobodnog svijeta" i demokratskih vrijednosti od porasta populizma, kojeg ocrtava uspjeh Trumpa u SAD-u ili pobjeda pobornika Brexita u Velikoj Britaniji.

Merkel (62) je na vlasti od 2005., a zadnjih mjeseci je nailazila na brojne probleme, od kritike zbog rješavanja migrantske krize do pada potpore u prilikama rasta desnog populističkog raspoloženja.

Njemačka, najsnažnija europska gospodarska sila, nema ograničenja broja mandata kancelara.

Još jedan puni četverogodišnji mandat predstavljao bi izjednačavanje poslijeratnog rekorda koji je postavio njezin mentor Helmut Kohl, koji je bio kancelar za vrijeme pada Berlinskog zida.

Očekuje se da će odluka Merkel vjerojatno biti pozdravljena u mnogim prijestolnicama kao znak stabilnosti nakon šokantne odluke Velike Britanije u lipnju da napusti Europsku uniju i izbora Donalda Trumpa ovaj mjesec za američkog predsjednika, ocjenjuje AFP.