Njemačka donijela odluku koja će protresti EU: 'Stupit će na snagu u ponedjeljak'

"Novi propisi trebali bi stupiti na snagu sljedećeg ponedjeljka i bit će na snazi ​​prvih šest mjeseci", rekla je Nancy Faeser u izjavi. Ovaj potez dolazi nakon što je Alternativa za Njemačku (AfD), koja vodi veliku kampanju protiv migracija, ovog mjeseca postala prva krajnje desna politička stranka od nacističke ere koja je pobijedila na državnim izborima u Njemačkoj. Također, dolazi uoči drugog kruga hitnih pregovora o migracijskoj politici koji bi se trebali održati u utorak u Berlinu između koalicijske vlade, oporbenih stranaka i saveznih država.

Mjere su među nizom novih pravila koje je Njemačka uvela posljednjih godina, nakon velikog broja migranata, posebice ljudi koji bježe od rata i siromaštva na Bliskom istoku i u Africi. Faeserova najava, koja ima potporu kancelara Olafa Scholza, smatra se pokušajem ponovnog preuzimanja kontrole nad žustrom raspravom koja je dominirala nedavnim državnim izbornim kampanjama s oporbom i kandidatima krajnje desnice i krajnje ljevice koji su iskoristili zabrinutost birača oko integracija, sigurnost i preopterećene javne usluge uključujući stanovanje i obrazovanje.

"Jačamo domaću sigurnost i nastavljamo s našim čvrstim stavom protiv neregularnih migracija", rekao je Faeser. Nedavni smrtonosni napadi u kojima su osumnjičeni bili tražitelji azila čiji su zahtjevi odbijeni i koji su trebali biti deportirani potaknuli su uznemirenost oko imigracije, kao i uvjeta pod kojima se pridošlicama daje utočište i pravo na ostanak u zemlji. Najviše pažnje pridano je napadu nožem koji je prošlog mjeseca ubio troje na festivalu u gradu Solingenu na zapadu zemlje, a za koji je odgovornost preuzela skupina Islamska država. Glavni osumnjičenik bio je muškarac iz Sirije koji je trebao biti deportiran u Bugarsku gdje je podnio zahtjev za azil.

„Wir wollen die irreguläre Migration weiter zurückdrängen“ – Bundesinnenministerin @NancyFaeser hat Kontrollen an allen deutschen Landgrenzen angeordnet. Sie sollen am 16. September beginnen und zunächst einmal sechs Monate andauern. pic.twitter.com/U0B0k4wolv

— Bericht aus Berlin (@ARD_BaB) September 9, 2024

Politika 'otvorenih vrata'

Prošlog je tjedna u Münchenu na trgu u blizini izraelskog konzulata i nacističkog dokumentacijskog centra ubijen 18-godišnji Austrijanac naoružan puškom. Muškarac, podrijeklom iz BiH, za kojeg se vjeruje da je bio radikaliziran, prešao je austrijsku granicu u Njemačku. Prije tri mjeseca, navodni islamist iz Afganistana čiji je zahtjev za azil odbijen, ali nije deportiran, izbo je nožem i ubio policajca u gradu Mannheimu. Tijekom prošle godine vlasti su spriječile razne druge islamističke napade u Njemačkoj i Francuskoj, a diljem Europe su uhićeni deseci ljudi.

AfD je ranije ovog mjeseca pobijedio na državnim izborima u Tiringiji zagovarajući potrebu za radikalnom promjenom njemačke migracijske politike. Migracije su i dalje glavno pitanje na dnevnom redu birača uoči izbora u sjevernoj pokrajini Brandenburg za manje od dva tjedna. Socijaldemokrati lijevog centra (SPD), kojima pripadaju Scholz i Faeser, bore se da zadrže kontrolu nad državom, a ishod se smatra vjerojatnim faktorom u budućnosti Scholzove vlade, osobito uoči saveznih izbora za godinu dana vrijeme.

Međutim, napetosti oko pitanja migranata traju gotovo već desetljeće. Podsjetimo,  2015. vlada Angele Merkel dopustila je dolazak oko milijun ljudi, od kojih je većina pobjegla iz Sirije i Iraka, prema onome što se ponekad naziva politikom "otvorenih vrata". U novije vrijeme automatski je odobrio azil za oko milijun Ukrajinaca koji su bježali od ruske invazije na njihovu zemlju 2022., u isto vrijeme dok se Njemačka bavila energetskom krizom i krizom troškova života.

FOTO: EPA/Abedin Taherkenareh

'Nema manevarskog prostora oko ovoga'

Usred zabrinutosti oko domaće sigurnosti, prošle godine uvedene su strože kontrole na kopnenim granicama Njemačke s Poljskom, Češkom i Švicarskom. One su zajedno s postojećim kontrolama na granici s Austrijom dovele do povratka oko 30.000 migranata od listopada 2023., objavila je vlada u ponedjeljak. Prema vlastitoj statistici, zahtjevi za azilom smanjili su se za 22 posto između siječnja i kolovoza, što je rezultat njezinih strožih mjera. Također, Njemačka se usredotočila na smanjenje provedbe postojećih propisa o deportaciji i ponovno pokrenula povratak osuđenih kriminalaca afganistanske nacionalnosti u njihovu domovinu unatoč zabrinutosti za ljudska prava nakon što su talibani preuzeli vlast 2021.

Nedavna operacija vraćanja punog aviona od Afganistancima je dat širok publicitet, što se smatralo signalom njemačkom biračkom tijelu da vlada djeluje. Granične kontrole vjerojatno će biti dovedene u pitanje unutar EU-a, posebno ako rezultiraju inzistiranjem njemačkih vlasti da druge zemlje u bloku prihvate veliki broj tražitelja azila i migranata prema takozvanim pravilima Dublinskog sporazuma. Austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner rekao je da nije spremna primiti migrante koji su vraćeni na granici s Njemačkom. "Nema manevarskog prostora oko ovoga", rekao je. Podsjetimo, prema zakonodavstvu EU-a, zemlje schengenske regije, koja uključuje sve države članice osim Cipra i Irske, mogu uvesti granične kontrole samo u krajnjem slučaju, kako bi spriječile prijetnje unutarnjoj sigurnosti.

Njemačka prelomila i donijela veliku odluku o strancima: Nakon ovoga više ništa neće biti isto

Njemačka je uobičajeno uvela kontrole oko sportskih događaja, kao što je nedavno Europsko nogometno prvenstvo UEFA-e, objavljujući na kraju turnira brojeve osuđenih kriminalaca, osumnjičenika, ilegalnih ulazaka i krijumčarene robe koju su njezini graničari presreli dok su bile na snazi ​​privremene mjere. Postavljaju se pitanja kako će Njemačka moći održati odgovarajuću, dugoročnu kontrolu nad više od 3700 km  granice koju dijeli s Danskom, Nizozemskom, Belgijom, Luksemburgom, Francuskom, Švicarskom, Austrijom, Češka i Poljska. Dužnosnici njemačke policije već su izrazili zabrinutost zbog nedostatka osoblja i resursa.