Nijemci u panici od mogućeg rata: 'Modernim oružjem nestat će cijela država, moramo se pripremiti'

Tako berlinska tvrtka BSSD Defense  koja gradi "sustave zaštitnih prostorija" za privatnu, poslovnu i vojnu upotrebu u posljednje vrijeme radi sve bolje. Kako navodi njihovo tehnički direktor Mario Piejde u posljednjih nekoliko godina imali su povećan broj poziva privatnih osoba, vatrogasnih službi i lokalnih vlasti. Zanimanje je počelo rasti tijekom pandemije COVID-a, a zatim je ponovo pojačano 2022. kada je Rusija napala Ukrajinu.

"Postoji aktivna potražnja i aktivno zanimanje, jer nema toliko firmi koje se time bave. Nitko nije mogao očekivati da će se u Europi ponovo voditi konvencionalni rat, ali nažalost, povijest se ponavlja. Ljudi koji su o tome ranije razmišljali sada su počeli provoditi svoje planove", rekao je Piejde

Slična situacija je i među političarima. Tako se početkom lipnja, na konferenciji ministara unutarnjih poslova u Potsdamu pojavio "izvještaj o stanju razvoja modernog koncepta skloništa" za njemačko stanovništvo. Dogodilo se to tri mjeseca nakon što je Njemačko udruženje gradova i općina, koje predstavlja 14 tusuća lokalnih vlasti, pozvalo saveznu vladu da u idućih deset godina uloži 10 milijardi eura u civilnu zaštitu i da to iskoristi za osposobljavanje 2000 bunkera iz doba Hladnog rata.

Foto: Pexels

Ni ono što imaju nije dobro

Nije to mali pothvat. Savezni ured za civilnu zaštitu i pomoć u katastrofama (BBK) rekao je za DW da je samo 579 tih bunkera još uvijek određeno kao javna skloništa i da imaju mjesta za oko 478 tisuća ljudi (ili 0,56 posto njemačke populacije), a čak ni ti bunkeri nisu "ni funkcionalni ni spremni za upotrebu".

Novi koncept bunkera je u fazi planiranja, kaže BBK, ali izvještaj savezne vlade, koji je procurio u razne njemačke medije, kaže da bi za zaštitu ukupnog stanovništva bilo potrebno izgraditi još oko 210 tisuća bunkera, što bi trajalo 25 godina i koštalo 140,2 milijardi eura.

"Izgradnja zaštite stanovništva je svakako bila zanemarena u posljednjih 35 godina", rekao je Piejde za DW. "Nije se puno promijenilo u izgradnji u posljednjih 50 godina. Postoji određena čvrstoća zidova, debljina zidova, sustavi filtera. Sve što se promijenilo je napajanje i efikasnost baterija."

Foto: EPA/Ukrainian Army /Oleg Petrasiuk (Ilustracija)

Novi način ratovanja

Pitanje je, međutim, kolika bi zapravo bila korist od bunkera, s obzirom na vojnu moć u ratu između NATO-a i Rusije (ako je to zaista scenarij za koji se sprema).Poznato je, upozorio je Hans-Walter Borries, direktor Instituta za ekonomske i sigurnosne studije FIRMITAS na Sveučilištu u Wittenu, da Rusija ima hipersonične rakete koje bi za dvije do pet minuta iz Kalinjingrada mogle dosegnuti praktično bilo koji europski grad. 

"Nije to kao u Drugom svjetskom ratu, kada su upozorenja od bombardera koji lete iznad Hannovera prema Berlinu davala ljudima 15 ili 20 minuta da pronađu sklonište. Sa sadašnjim vremenima reakcije ne postoji način da se upozori stanovništvo", rekao je za DW Borries. Zato vlada planira preporučiti građanima da nabave jeftin i lako dostupan građevinski materijal za izgradnju sigurnih prostorija u svojim podrumima.

Foto: EPA/Atef Safadi (ilustracija)

Ulaganje u 'normalnu' zaštitu

Borries nije uvjeren u taj koncept, posebno imajući u vidu da bi takav sukob mogao brzo eskalirati u nuklearni rat, a nuklearno oružje je sada nesagledivo destruktivnije od onog koje je koristio SAD na kraju Drugog svjetskog rata. Umjesto da ulaže milijarde u izgradnju mreže bunkera za slučaj rata, Borries tvrdi da bi vladama bilo bolje da ulažu u ono što je on nazvao "normalnom" zaštitom stanovništva.

Njemačke oružane snage šokirale svijet: Bundeswehr će novake tražiti na hit društvenoj mreži

To bi, kako je rekao, mogao biti sustav upozorenja na katastrofe, posebno one prirodne poput poplava, i kreiranje bolje obuke za organizacije za pomoć u katastrofama. "To znači novac za obuku, vježbe, suvremenu opremu. Sve bi to imalo više smisla nego zamišljati ove scenarije nuklearnog rata kada ionako ne možete ništa učiniti", zaključio je Borries.