Nije dobro da Katolička crkva i Kaptol, dijele savjete hrvatskoj vladi

"Problem migracija nije skuhala Hrvatska nego velike zemlje. Malo je teško govoriti tu o solidarnosti, ali spremni smo na prihvat jednog manjeg broja ljudi jer imamo senzibilitet za to, očito veći od nekih drugih država srednje Europe koje se ponašaju dosta radikalno prema tome...Ali mi imamo svoje limite i preko njih ne možemo," rekao je Milanović novinarima po dolasku na summit EU-a na kojem je pitanje migracija jedna od ključnih tema..

Europska komisija je predložila preseljenje 40.000 sirijskih i eritrejskih izbjeglica koji su došli u Italiju i Grčku po svim zemljama članicama te preporučila primanje još 20.000 ljudi, koji su trenutačno izvan EU-a, ali imaju pravo na međunarodnu zaštitu.

Komisija je predložila redistribuciju na temelju nekoliko kriterija te da kvote do kojih se dođe uz pomoć tih kriterija budu obvezujuće.

Tu je još puno otvorenih pitanja, počevši do samih kriterija po kojima se izračunava koliko će izbjeglica primiti pojedine članice do toga trebaju li te kvote biti obvezujuće ili na dobrvoljnoj bazi. Hrvatska bi po prijedlogu Komisija trebala primiti 747 sirijskih i eritrijeskih zbjeglica, koji se sada nalaze u Italiji i Grčkoj te još 315 ljudi koji su sada izvan EU-a, a imaju pravo na međunarodnu zaštitu.

Milanović je rekao da te brojke neće biti obvezujuće, nego dobrovoljne.

"Te brojke bit će dobrovoljne, ne vidim načina da bude drukčije, prevelik je otpor nekih država prema tome da Komisija određuje. A Hrvatska je spremna prihvatiti iz humanitarnih razloga jedan manji broj ljudi, ali preko toga ne možemo", rekao je Milanović.

Na pitanje hoće li se Hrvatska pridružiti Višegradskoj skupini (Češka, Slovačka, Mađarska i Poljska), koje se najviše protive obvezujućim kvotama, Milanović je rekao da za to ne vidi potrebe, "jer imamo svoj stav i svoju glavu".

"Ne želim zabadati u njihovu zdjelu. Oni imaju svoje razloge. Što se Hrvatske tiče, ja vidim da hrvatska javnost, što mi je drago, na ove prve najave nije reagirala ksenofobično i militantno, u Zagrebu i u hrvatskim gradovima nije bilo marševa ekstremne desnice", rekao je.

Istaknuo je da se ne pribojava mogućnost većeg dolaska migranata u Hrvatku u slučaju da Mađarska zatvore svoju granicu kao što je najavila.

"Ne bojim se. Prvo zato što Hrvatska još nije članica Schengena, dakle ljudi idu u Mađarsku da bi se lakše integrirali u taj jedinstveni prostor. Ali, Hrvatska je dobro zatvorila svoje granice, ima i neke prirodne barijere prema Srbiji i BiH, to su velike rijeke", rekao je.

Milanović je kazao kako će HRvatska pomoći koliko može.

"Ali niti smo problem stvarali, niti smo Afriku iscrtavali, niti smo u svemu tome sudjelovali. Tako da je malo pogrešno možda govoriti o solidarnosti onih koji s tim nisu imali ništa, a to su male države, to su srednjoeuropske države, i onih koji su vodili politiku u Africi zadnjih 100 godina", rekao je.

Za istup ministar ureda mađarske vlade Janos Lazar, koji je rekao da ponašanje Hrvatske predstavlja sigurnosnu ugrozu za Mađarsku jer vodi dosad nezabilježeni proces u slučaju Ine i MOL-a te odbija otvoriti na plinovodima protok plina u smjeru Mađarske, Milanović je rekao da je čudan.

"Malo mi je čudan taj istup tog ministra. Hrvatska i Mađarska su, bez obzira na razilaženje oko Ine i toga tko je odgovoran s hrvatske strane, a tko je možda odgovoran i s MOL-ove strane i prema zasad važećem stajalištu našeg pravosuđa odgovorni su neki ljudi iz vrha korporativnog svijeta MOL-a. Ali moja vlada to nije započinjala, nema nikakvog doticaja s tim, a Mađarska je prijatelj. Nikome ne pada na pamet u Hrvatskoj da Mađarsku blokira u bilo čemu jer svi ti energetski pravci su na kraju krajeva i hrvatski financijski interes", rekao je Milanović.

Dodao je da će od mađarskog premijera Viktora Orbana, kao saveznika iz NATO-a zatražiti da nam na vojni mimohod u Zagrebu pošalje dva zrakoplova Gripena.

Jedna od tema na summitu je i pitanje budućnosti Velike Britanije u Europskoj uniji. Britanski premijer David Cameron, koji je i na ranijim summitima i tijekom bilateralnih posjeta ostalim zemljama članicama lobirao za reforme u EU-u, kako bi neke od ovlasti vratio u nacionalno okrilje, sada će imati priliku predstaviti svoje ideje svima koji će se naći na okupu.

Cameron je najavio da će do kraja 2017. organizirati referendum o ostanku ili odlasku iz EU-a, a da će prije toga pokušati izboriti reforme koje bi omogućile ostanak Velike Britanije.

Milanović je rekao da je s Cameronom o tome razgovarao telefonski. Cameron je 18. lipnja trebao doći u Zagreb, ali budući da je u to vrijeme premijer Milanović bio u Japanu, razgovarali su telefonski.

"Inače za njegova stajališta ja imam dosta razumijevanja. Dakle, daljnje širenje ovlasti Europske komisije, cijela i slobodna Europe, toga je dosta. Dakle, ovo što sad imamo treba utvrditi, učvrstiti, a daljnje predavanje ovlasti europskoj birokraciji, uz sve dužno poštovanje, ja nisam za to. Mi imamo državu, a ta država mora imati srce i pluća", rekao je.

Milanović je komentirao i zadnju anketu prema kojoj je koalicija predvođena SDP-om nakon dugo vremena pretekla HDZ-ovu.

"Trend je trend. Anketa vas može i prevariti i to smo vidjeli puno puta. Ne sumnjam u profesionalnost najboljih hrvatskih agencija za istraživanje javnog mišljenja. Neke od njih imaju svjetsku reputaciju, njima znače ništa ni SDP ni HDZ, žive od svog znanja. Mi smo se trudili, radili smo, ja vjerujem da ljudi to sada vide, da smo ponudili red, uređenu državu, naspram kaosa koji se nudi", rekao je.

Također je komentirao i izjave srbijanskog premijera i ministra Aleksandra Vučića i Aleksandra Vulina o kardinalu Stepincu.

"Nije primjereno i ne mogu ja dijeliti savjete Beogradu, kao što mislim da nije dobro ni da Katolička crkva, odnosno Kaptol, dijeli savjete hrvatskoj vladi. Ja sam predstavnik hrvatskih građana. Dok sam predsjednik vlade i ne odobravam to. To je nepametno što je napravljeno. Ali kako ćete to spriječiti? Svatko radi u korist svoje štete", rekao je.