Nezaposlenost u Njemačkoj rekordno niska, Hrvatska u samom vrhu EU

Stopa nezaposlenosti u Europskoj uniji blago je smanjena u studenom prošle godine u odnosu na prethodni mjesec, na 10 posto, dok se u Hrvatskoj zadržala na razini iz listopada, pokazuje u srijedu objavljeno izvješće europskog statističkog ureda.

U studenom 2014. sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti u 28 zemalja EU-a iznosila je 10 posto, blago se smanjivši u odnosu na listopadskih 10,1 posto. Spustila se i u odnosu na studeni 2013. kada je iznosila 10,7 posto.

U eurozoni se stopa nezaposlenosti u studenom zadržala na listopadskih 11,5 posto, ali je smanjena u odnosu na isti mjesec godinu prije kada je iznosila 11,9 posto.

Bez posla je u EU28 u studenome bilo 24,423 milijuna građana, od čega njih 18,394 milijuna u eurozoni. Time je broj nezaposlenih u EU smanjen za 19 tisuća u odnosu na prethodni mjesec dok je u eurozoni porastao za 34 tisuće.

Na godišnjoj je razini, pak, broj nezaposlenih u 28 zemalja EU-a smanjen za 1,487 milijuna, a u eurozoni za 522 tisuće.

Najniže su stope nezaposlenosti u EU28 u studenom 2014. ponovo bilježile Austrija i Njemačka, od 4,9 posto odnosno 5 posto.

Najvišu stopu nezaposlenosti imali su Španjolska - 23,9 posto te Cipar - 16,8 posto. U društvu s potonjima je i Hrvatska, čija je sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti u studenom od 16,6 posto ostala na razini prethodnog mjeseca, pokazuju podaci Eurostata. U odnosu na studeni 2013., stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj smanjena je sa 17,3 posto.

Na godišnjoj razini, najviše se smanjila stopa nezaposlenosti u Mađarskoj, sa 9,5 na 7,4 posto u ovogodišnjem studenome te u Španjolskoj, spustivši se s 25,8 na 23,9 posto.

Najveći rast stope nezaposlenosti na godišnjoj razini zabilježen je u Italiji, s 12,5 na 13,4 posto te u Finskoj, s 8,3 na 8,9 posto.

U dobnoj skupini od 15 do 24 godine Unija bilježi dvostruko višu stopu nezaposlenosti nego u ukupnoj populaciji, odnosno u visini od 21,9 posto u studenom, što je 0,1-postotni bod više nego u listopadu. Ipak, nezaposlenost mladih ponešto je smanjena na godišnjoj razini, s obzirom da je studenome 2013. iznosila 23,2 posto.

Bez posla je u EU28 u studenom bilo 5,101 milijuna mladih, od čega njih 3,409 milijuna u eurozoni. Time je njihov broj na mjesečnoj razini porastao za 24 tisuće u EU.

Skupinu zemalja s najvišim stopama nezaposlenosti među mladima i dalje predvodi Španjolska, s 53,3 posto, a slijedi Italija, sa 43,9 posto. Za Hrvatsku nisu raspoloživi podaci. Najniže stope nezaposlenosti među mladima imale su Njemačka, Austrija i Nizozemska, u rasponu od 7,4 do 9,7 posto.

Nezaposlenost u Italiji rekordno visoka...

Stopa nezaposlenosti u Italiji od 13,4 posto u studenome na najvišoj je razini od kada je tamošnji statistički ured ISTAT počeo prikupljati tromjesečne podatke, preciznije od 1977. godine.

Iz ISTAT-a su ranije objavili kako se očekuje da će se faza kontrakcije talijanskog gospodarstva zaustaviti u idućim mjesecima uslijed pozitivnih signala u vezi domaće potražnje, no da uvjeti na tržištu rada i dalje ostaju teški, uz stagnaciju razine nezaposlenosti i porast stope nezaposlenosti.

Vlada talijanskog premijera Marija Renzija donijela je 24. prosinca 2014. dvije uredbe vezane za regulaciju tržišta rada, koje bi trebale olakšati otpuštanja ali i zaštiti radnike od neopravdanih otkaza.

...u Njemačkoj rekordno niska

U međuvremenu, njemačka Savezna agencija za rad u srijedu je objavila da je nezaposlenost u Njemačkoj u prosincu 2014. pala treći mjesec zaredom i sada je na rekordno niskoj razini.

Prema sezonski prilagođenim podacima te agencije, broj ljudi bez posla smanjen je u prosincu za 27 tisuće, na 2,841 milijuna. Time je prilagođena stopa nezaposlenosti pala na 6,5 posto, na najnižu razinu u više od dva desetljeća. Nacionalni i Eurostatovi podaci razlikuju se zbog drugačije metodologije izračuna.

Nakon što je sredinom 2014. njemačko gospodarstvo jedva izbjeglo klizanje u recesiju, oporavak raspoloženja među poduzetnicima i investitorima podupire prognoze da će rast u ovoj godini ubrzati, kažu ekonomisti.

"Njemačko dinamično tržište rada nastavlja biti pouzdan izvor rasta", smatra Johannes Gareis, ekonomist iz frankfurtske tvrtke Natixis. "Jačanje tržišta rada podupire povjerenje kućanstava i rast plaća, a time i osobnu potrošnju".