Nemir dok se istom mjerom ne odnosi prema svim totalitarističkim režimima

Zastupnica Petir izražava suosjećanje s obiteljima žrtava totalitarnih i autoritarnih režima te napominje kako se samo priznanjem i odavanjem počasti žrtvama može graditi zajednička europska budućnost, utemeljena na istini, miru i poštivanju ljudskih prava.

Marijana Petir je kao zastupnica u Hrvatskom saboru bila jedna od autorica Zakona o pronalaženju, obilježavanju i održavanju grobova žrtava komunističkih zločina nakon drugog svjetskog rata koji je usvojen 2011. godine a temeljem kojeg je osnovan i Ured za pronalaženje i obilježavanje grobova žrtava komunističkih zločina.

U prosincu 2012. godine Vlada RH ukinula je i Zakon i Ured premda je do tada u Hrvatskoj pronađeno 718 grobnica u kojima se nalazi 89 000 tijela. Marijana Petir je stava da je potrebno identificirati sva ta grobišta, obilježiti ih primjerenim spomen obilježjima te omogućiti održavanje pogrebnih obreda svih vjera i iskazivanje pijeteta prema žrtvama, stoga poziva novu Vladu da za to osigura uvjete.

„Obiteljima treba omogućiti da prožive žalovanje zbog gubitaka svojih najmilijih koje nisu mogli proživjeti zbog neizvjesnosti o mjestu i vremenu pogubljenja, zbog zavjere šutnje o zločinu pa i zabrane samog spominjanja umorenih. Dužni smo dići glas protiv totalitarizma, posebno protiv skrivanja i relativiziranja strašnih komunističkih zločina čije posljedice još uvijek osjećamo", rekla je Petir i dodala da je svaka žrtva terora tragedija i sramota čovječanstva te da se svake žrtve valja sjetiti kako bi dobila dostojanstvo i kako se takva tragedija ne bi ponovila.

Hrvatsko pučanstvo tijekom dvadesetog stoljeća pogodila je tragedija koja je, po riječima Pape Ivana Pavla II., obilježena trima velikim zlima: fašizmom, nacizmom i komunizmom. Opravdavati jedan totalitarizam, odnosno zataškavati i prešućivati nepravdu koju je nanio, znači unositi trajni nemir u društvo i javnost, jer i povijesna laž je zločin.

„Pitanja vezana uz Drugi svjetski rat i totalitarističke režime dvadesetog stoljeća neće prestati unositi nemir i neprijateljstva u naše društvo dokle god se istom mjerom ne odnosimo prema svim totalitarističkim režimima i dok istom mjerom ne bude zagarantiran spomen za sve žrtve", rekla je zastupnica Petir.

Rezolucijom Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu od 2. travnja 2008. godine uspostavljen je Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima. Rezolucijom su pozvani parlamenti i vlade svih država članica EU, država kandidatkinja za EU kao i zemalja povezanih s Europskom unijom, na usvajanje i provedbu te Rezolucije.

Hrvatska se tako pridružila većini država članica EU koje na preporuku Europskog parlamenta obilježavaju taj dan. Zajedno sa Estonijom, Latvijom, Litvom, Slovenijom i Švedskom, Hrvatska taj dan obilježava 23. kolovoza, dok neke druge članice taj dan obilježavaju 27. siječnja, Međunarodnim danom sjećanja na žrtve holokausta.