Ne podržavam ubojice, ali neću se ispričati zbog podrške antifašistima

Dana 21. ožujka 2015. godine nazočili ste osnivanju tzv. Antifašističke lige Republike Hrvatske. Ovim putem izražavamo naše nade kako ste bili u zabludi, jer niste znali karakter, ciljeve i dosadašnje djelovanje tzv. antifašista, odnosno komunista koji zlorabe časni naziv antifašist. No, bez obzira na činjenicu Vašeg znanja ili neznanja, smatramo da ste dužni ispriku hrvatskom narodu, a osobito pojedincima i obiteljima koje su trpjele zlostavljanja, pa i ubojstava, nekih nazočnih tzv. antifašista. Ispriku ste dužni zbog iskazane podrške tom skupu, a osobito ste dužni ispriku žrtvama komunističkog terora, čije ideje i djela zastupaju tzv. antifašisti (komunisti koji zlorabe časni naziv antifašist).

Knezović: Morali ste znati za hrvatske žrtve

Ukratko, morali ste znati da se radi o ljudima koji su bili pripadnici i sljedbenici komunističke ideologije, prakse i djela, od kojih je hrvatski narod imao nebrojene žrtve. Dapače, upravo tamo nazočni tzv. antifašisti (istinski komunisti) na sve moguće načine onemogućuju utvrđivanje i prezentiranje objektivne povijesne istine o komunističkim zločinima, istaknuo je prije nekoliko dana u otvorenom pismu Mate Knezović.

Odgovor norveškog veleposlanika objavljujemo ovdje u cijelosti.

Poštovani gospodine Knezoviću, iz Vašeg pisma stječem dojam da podcjenjujete znanje koje diplomati imaju o zemljama u kojima služe, pa i kad je riječ o mojem znanju o Hrvatskoj. Uvjeravam Vas da sam prilično dobro upoznat s poviješću regije. Temeljito sam ju proučavao proteklih dvadeset godina, a uz to sam deset godina u regiji i živio. Poziv da sudjelujem na Osnivačkoj skupštini Antifašističke lige u Zagrebu 21. ožujka, prihvatio sam, ne samo otvorenih očiju, nego i zato što sam pozivom i mogućnošću da se obratim gostima bio počašćen.

Prisustvo ubojica na skupu ozbiljno je pitanje

Tvrdite da su tom događaju prisustvovali samo komunisti. Nisam komunist i ne vjerujem da se Vaš bivši predsjednik, dr. Ivo Josipović, koji je također prisustvovao događaju, nije vratio u Socijaldemokratsku partiju iz razloga što je počeo simpatizirati komunizam. Isto vrijedi i za predsjednika i zamjenicu predsjednika Antifašističke lige Republike Hrvatske, g. Zorana Pusića i gospođu Vesnu Teršelić. Među ljudima koji su govorili i koji su prisustvovali skupštini bilo je i onih koji su bili kritični prema neslobodama u hrvatskom društvu i prije 1991.  Sumnjam i da su moji drugi kolege, koji su također prisustvovali događaju, komunisti. Međutim, čak i da svi oni jesu komunisti, to ne bi ništa promijenilo. Norveška komunistička partija je legalna organizacija u mojoj zemlji u kojoj postoji tradicija poticanja različitosti u političkim raspravama.

Sasvim je druga priča, dakako, prisustvo (neosuđenih) ubojica. To je ozbiljno pitanje kojim ću se baviti onda kada Vaše stajalište podrži Ustavni sud Republike Hrvatske, Europska unija, Vijeće Europe/Sud za ljudska prava ili druge institucije koje ustvrde manjak vladavine prava u Vašoj zemlji.

Pitate me podržava li Norveška diktatore. Ne podržava. Norveški otpor od 1940. do 1945. nije se temeljio samo na tome da je Norveška bila pod okupacijom Wehrmachta, nego je predstavljao i borbu protiv totalitarizma i nacionalsocijalizma – Hitlera i Mussolinija i njihovih marioneta, poput Quislinga i Pavelića. Otkad je Norveška postala članicom Ujedinjenih naroda, aktivno se zalaže za ljudska prava. Naš program za razvojnu pomoć, uključujući i program za Hrvatsku, također se temelji na poticanju razvoja dobre vladavine. Na istom je tragu i norveška aktivna podrška ulasku Hrvatske u tzv. euro-atlantske integracije. 

Odao počast partizanima poslanim u Norvešku

Međutim, najvažniju stvar niste spomenuli. Riječ je o poruci antifašizma koju sam izrekao na konferenciji. Odao sam počast partizanima koje su Nacisti poslali u Norvešku, njih 4268, i koji su potom zatočeni u koncentracijskim logorima. Mnogi od njih su preminuli, no neki su uspostavili prijateljstva s lokalnim norveškim stanovništvom i zahvaljujući njihovoj pomoći, uspjeli prebjeći u Švedsku. Mnoge od tih obitelji održavaju prijateljske odnose i u drugoj ili trećoj generaciji. Njegovo veličanstvo kralj Olaf V. je 1976. godine otkrio spomenik partizanima koji su svoje živote dali boreći se protiv nacizma i fašizma. Mi, Norvežani, s ponosom ih se sjećamo.

U drugom dijelu mog govora naglasio sam da ostatke nacizma i fašizma vidimo i u današnjoj Europi. Iskoristio sam priliku čestitati Njemačkoj kao europskoj zemlji u kojoj su državne institucije jako ozbiljno, možda čak i najozbiljnije u odnosu na ostale europske zemlje, shvatile opasnost takvog razvoja događaja.

Pretpostavljam da ste razumjeli da se neću niti želim ispričati zbog odavanja počasti Vašim sunarodnjacima koji su se tijekom Drugog svjetskog rata borili protiv nacizma. Umjesto toga, iskoristit ću ovu priliku da im se u ime norveškog naroda i u osobno ime, od srca još jednom zahvalim, stoji u odgovoru Henrika Ofstada Mati Knezoviću, predsjedniku Obiteljske stranke.