NATO i Europa poslali jasnu poruku 'nasilnom' Putinu

Rusija se godinama poigravala s Europom konstantno odašiljući prijetnje brojnim državama, ulazeći u otvorene konflikte, a na kraju i aneksijom Krima.

NATO je kao organizacija s druge strane godinama mukotrpno pokušavao graditi suradnju sa službenom Moskvom, upućujući umirujuće poruke, nudeći ruku suradnje. Međutim kao što ni u životu ne možete umiriti nasilnika lijepim riječima, nego odlučnim djelovanjem, tako je i Savez odlučio jasno reći, dosta je. 

U trenutku tragične odluke britanskih građana o izlasku iz Europske unije, čelnici Saveza su krenuli u jačanje sigurnosti. NATO koji je temelj sigurnosti, a stoga i prosperiteta Europe sada će vrlo konkretno vratiti povjerenje građana Estonije, Litve, Latvije i Poljske. 

Hrvatska satnija štitit će granice Saveza 

Hrvatska će, kako je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović kazala u Varšavi, također dati svoj obol ovoj poruci najvjerojatnije sa satnijom. O tomu odluku treba donijeti Hrvatski sabor ali za očekivati je da osim eventualno političke margine nitko neće izražavati protivljenje jačanju Saveza i pomoći našim savezničkim i prijateljskim zemljama.

Rusija s druge strane zna kako eventualna invazija Baltičkih zemalja neće proći. Putin s Europom i  Zapadom može surađivati samo ako odbaci agresivnu vanjsku politiku. 

Rusija je godinama otvoreno i besramno kršila sporazum potpisan sa Savezom 1997. No brojne su članice NATO-a uvijek tražile opravdanja za to. S punim pravom željelo se s Moskvom surađivati, trgovati ali kada je otvorena Pandorina kutija s ratom u Ukrajini shvatilo se da tako dalje ne može. 

Kao što narodna izreka kaže, "daš čovjeku prst, a on ti uzme ruku", tako se i u Europi shvatilo da ne treba čekati da se ruka pomirenja pretvori u otetu ruku. Nasilniku sa šutnjom pružate odobrenje, a prirodno je reći, ova zajednica poštuje sve ili tuđe štujemo, a svoje ne damo. 

Predsjednica je izvrsno sumirala poruku Rusiji 

"Vjerujem isto tako da u odnosu na Rusiju treba pokazati snagu, odlučnost, jedinstvo i solidarnost, ali isto tako treba voditi računa o tome da se mora održavati dijalog s Rusijom o našim međusobnim odnosima, o stanju na prostoru istočne Europe, posebice u Ukrajini i naravno o zajedničkim prijetnjama s kojima se suočavamo na južnim granicama Europe u vidu terorizma, migracija i ostalih nestabilnosti", rekla je predsjednica Grabar-Kitarović. 

Na Moskvi je sad da sljedećim potezima pokaže kako nema namjeru ići u daljnje zaoštravanje. Nažalost malo tko u EU i NATO-u danas Rusiju gleda kao dobrog susjeda. A krivnja za to je isključivo na Putinu. 

Summit u Varšavi pokazuje daleko veće jedinstvo članica nego ikada prije. Pokazalo se da saveznike najviše ujedinjuju prijetnje. Stoga će i formalni susret Vijeća NATO-Rusija koji će se u Bruxellesu održati 13. srpnja biti prilika da se sa savezničke strane jasno otpočne novo poglavlje suradnje. Za provokacije i prijetnje će biti sve manje strpljenja i ako Putin ne želi biti državnik koji će svoju zemlju posve izolirati od Zapada, krajnji je trenutak za ozbiljni zaokret. 

Njemačka: Rusija je posve nepredvidljiva i agresivna 

Njemačka koja je godinama pokušavala održavati prisne odnose s Moskvom također snažno stoji iza poruka Rusiji. Tako je iz Varšave njemačka ministrica obrane poručila kako razmještanjem bojni NATO odgovara na "posve nepredvidljivu i agresivnu Rusiju", dodavši kako Savez mora nastaviti dijalog s Moskvom ali "iz pozicije snage". 

Jednom poljuljani dobar odnos Putinova Rusija teško će povratiti.

Proteklih nekoliko godina Moskva je održavala velike vojne vježbe od kojih su neke imale i po stotinu tisuća sudionika. Te vježbe su uključivale i simulaciju nuklearnih napada na NATO i partnerske zemlje. Koristeći začkoljice i rupe u međunarodnim sporazumima Rusija nije prijavljivala održavanje vojnih vježbi te su izvodili i iznenadne vježbe bez ikakvih najava što je izazvalo priličan strah kod susjednih zemalja.

NATO saveznici su u 2015. četiri stotine puta podizali zrakoplove radi presretanja ruskih letjelica u Europi. To su samo neki od podataka koji ukazuju na neprijateljske poruke Putinove administracije. 

Europa je kao i obično bila spora, pokušalo se mirno i diplomatski suzbiti agresivnost. Međutim kada se uz granice saveza održavaju manevri i vježbe neviđeni od hladnog rata. Kada se iz Moskve članicama prijeti upotrebom nuklearnog oružja i to godinama, možete samo reći, mi smo spremni braniti se. Ako je Putinov cilj bio zaplašiti Europu, u tomu nije uspio. Gospodarske sankcije koje je EU uvela Rusiji ne popuštaju. A i novi energetski pravci vode EU prema većoj diversifikaciji i neovisnosti o ruskim energentima. Stoga je Putin za "malu cijenu" jednog Krima i želje da Rusiju prikaže velesilom na dobrom putu da svoju zemlju učini nepoželjnim partnerom cjelokupnog Zapada.