Ministri unutarnjih poslova zemalja EU o raspodjeli 60.000 izbjeglica

Pred ministrima unutarnjih poslova vrlo je teška zadaća jer su zemlje članice prilično suzdržane kada je riječ o primanju izbjeglica.

Čelnici EU-a su se na summitu krajem lipnja usuglasili da će u sljedeće dvije godine primiti 40 tisuća izbjeglica, koji su sada u Italiji i Grčkoj te još 20 tisuća, koji se nalaze izvan teritorija EU-a, a imaju pravo na međunarodnu zaštitu. Međutim, kako će oni biti raspoređeni po zemljama članicama ostavljeno je ministrima unutarnjih poslova zemalja članica, koji tome trebaju odlučiti do kraja ovoga mjeseca.

Ministri unutarnjih poslova već su o toj temi razgovarali na neformalnom sastanku u Luxembourgu, 9. srpnja. Luksemburški ministar za vanjske poslove, imigraciju i azil Jean Asselborn tada je rekao da je postignut dogovor oko prihvata 20 tisuća ljudi koji su sada u trećim zemljama i da je čak i premašan taj broj, ali s druge strane nije bilo napretka u pitanju raspodjele 40 tisuća ljudi koji su sada u Italiji i Grčkoj.

Hrvatska vlada je na svojoj zadnjoj sjednici donijela odluku o prihvatu 400 osoba koji se nalaze u Italiji i Grčkoj i još 150 ljudi koji su sada u trećim zemljama.

To je prilično manje od broja koji je Europska komisija predložila u svibnju. Komisija je predložila redistribuciju na temelju nekoliko kriterija te da kvote do kojih se dođe uz pomoć tih kriterija budu obvezujuće. Po tom prijedlogu, Hrvatska bi trebala primiti 747 sirijskih i eritrejskih izbjeglica, koji se sada nalaze u Italiji i Grčkoj te još 315 ljudi koji su sada izvan EU-a, a imaju pravo na međunarodnu zaštitu.

Čelnici EU-a nisu prihvatili prijedlog Komisije kada je riječ o obvezujućim kvotama, ali su se suglasili da sljedeće godine treba primiti ukupno 60 tisuća azilanata i sada konsenzusom treba dogovoriti raspodjelu po zemljama.

Isti dan sastaju se i ministri vanjskih poslova. Na dnevnom redu je ishod pregovora u Beču na kojima je postignut sporazum između Irana i šest svjetskih sila (Njemačka i pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a Britanija, Kina, Francuska, Rusija i Sjedinjene Države). Sporazum predviđa ukidanje gospodarskih sankcija Iranu u zamjenu za dugoročno ograničavanje opsega iranskog nuklearnog programa.

Na dnevnom redu je i rasprava o stanju u Libiji nakon što je većina političkih faktora u toj zemlji parafirala politički dogovor s ciljem stvaranja vlade nacionalnog jedinstva kako bi se okonačalo višemjesečno dvovlašće u zemlji.

Ministri će razgovorati i stanju u Tunisu i o tome kako oživjeti bliskoistočni mirovi proces.