Ministar turizma Kliman prvi gost mađarskog Povjerenika za turizam

Od prije par tjedana iz ureda premijera Viktora Orbana najavljene su velike promjene u mađarskoj turističkoj „branši” te će se osnovati posebna Agencija koja će se brinuti o mađarskom turizmu. Agencija će objediniti dosadašnje Državno tajništvo za turizam i Nacionalnu mađarsku turističku organizaciju, ali isto tako će koordinirati svim športskim, kulturnim i drugim velikim  događanjima u Mađarskoj. U novoj organizaciji nacionalne turističke politike „posljednju riječ” će imati povjerenik Gusztáv Bienerth. Osim toga ministar Kliman se susreo i gradonačelnikom Tihanya,  Imreom Tósokijem.

Prvenstveni razlog posjeta ministra Klimana Mađarskoj je razmjena iskustva o poticanju domaćeg turističkog prometa i potrošnje, odnosno iskustva mađarske u korištenju Szep kartica. Međutim, ministar Kliman i Povjerenik Bienerth razgovarali su i o mogućnostima posebne suradnje Hrvatske i Mađarske u svezi organizacije Olimpijskih igara, gdje bi i hrvatski turizam mogao imati velike koristi.  Povjerenika Bienertha zanimao je i sustav eVisitor kojeg smatra najmodernijim u Europi te su ga zanimala dosadašnja iskustva u Hrvatskoj vezana uz prikupljanje statističkih podataka u turizmu.

"Potvrđeno je kako će potpora domaćem turizmu („Szép kartica”) i dalje ostati u Mađarskoj te  kako će se njezino korištenje omogućiti i u javnim poduzećima“, naglasio je Povjerenik. U periodu 2010.-2015. za 29% je povećan broj noćenja domaćih turista u Mađarskoj, a  ukupni prihod domaćeg turizma je povećan za 64%,  u čemu je odlučujuću ulogu imala upravo „Szep kartica”. Do sada je karticu koristilo 26.500 tvrtki , odnosno skoro 1,3 milijuna građana. Samo prošle godine ostvaren je promet od 90 milijardi HUF (cca 290 milijuna EUR), naime ovaj iznos su tvrtke uplatile uposlenicima na ime „Szep kartice” i ovaj iznos su građana uglavnom utrošili na turističke i ugostiteljske usluge.

Tijekom prošle godine je 1/5 ukupnog prihoda od smještaja koji je ostvario domaći turizam plaćeno putem „Szep kartica”. U provinciji (izvan Budimpešte) 2/3 ukupnog turističkog prometa potječe od domaćeg turizma , odnosno  76% zaposlenih u turizmu posluje u provinciji, što pokazuje da je „Szep kartica” ključna je za razvitak provincije i očuvanje radnih mjesta.

Ministar Kliman je naglasio da bi ovakav način poticanja turističkog prometa učinio puno za naše kontinentalne županije, ali i morske, posebice u razdoblju pred i posezone.

Tijekom 2014., 16 milijuna građana Mađarske putovalo je u inozemstvo, od čega 55 % u turističke svrhe, što je za 1,9 % više nego tijekom 2013., izvijestio je Povjerenik, a ministar Kliman je dodao kako je Hrvatska za mađarske turiste najbliža morska destinacija, lako dostupna uz izvrsnu mađarsku i hrvatsku infrastrukturu. „Prošle godine Hrvatsku je posjetilo 436 tisuća turista što je, u odnosu na 2014. godinu, rast od 19%, odnosno ostvareno je 2,3 milijuna noćenja (rast 17,4%) . Jako nas raduje i iznimno su nam važni gosti iz Mađarske, a vjerujemo da ćemo obostranom suradnjom omogućiti i još bolji turistički promet iz Mađarske prema Hrvatskoj i obratno“, naglasio je ministar Kliman, uz napomenu da ima jako dobru suradnju s veleposlanstvom Mađarske u Hrvatskoj te da se, upravo zbog dobre prakse mađarske, došao iz prve ruke informirati o poticanju domaćeg turističkog prometa i potrošnje, ali i o strategiji razvoja mađarskoj turizma, posebice onog zdravstvenog.

Mađarski turisti u Hrvatskoj u prosjeku dnevno potroše 63 eura. Uglavnom dolaze obitelji s djecom, ali i mladi i stariji srednjih godina. U posljednje vrijeme mlađi dolaze više puta godišnje – osim na glavni odmor dolaze i za produljene vikende. Oko 40 % mađarskih gostiju u Hrvatskoj je boravilo nekoliko puta, uglavnom se kasno odlučuju na putovanje, informacije o Hrvatskoj imaju s ranijih putovanja (oko 35 %) ili se informiraju preko interneta, društvenih mreža i sl. (skoro 50 %), dolaze uglavnom individualno – blizu 80 %.

Također je važan podatak kako je ove godine 95,37 % mađarskih gostiju tražilo more i sunce, dok je svega 2,56 % boravilo u kontinentalnim županijama te 2,07 % u Zagrebu. Gledano po županijama, najviše dolaze na Kvarner (skoro 30 % ukupnih dolazaka, ponajviše zbog činjenice da im je Kvarner najbliži), zatim u Istru te Srednju Dalmaciju, zatim Zadarsku, Šibensku i najmanje u Dubrovačko-neretvansku. No, ove godine bilježi se porast u svim „morskim“ županijama, pa i u Dubrovačko-neretvanskoj.