Ministar Romić na Vijeću ministara u Luksemburgu o stanju na tržištu

Europska komisija će izvijestiti o poduzetim mjerama stabilizacije tržišta te se očekuje predstavljanje novog paketa mjera za sektore koji trpe posebno velike štete zbog poremećaja na tržištu, navodi se u priopćenju.

"Hrvatska je na više sastanaka isticala kako paket mjera treba obuhvatiti dodatnu financijsku potporu u okviru koje države članice mogu isplatiti pomoć svojim poljoprivrednicima, uz moguću nadoplatu iz nacionalnog proračuna. Ista mjera bila je već odobrena u rujnu prošle godine", ističu iz Ministarstva.

Pritom podsjećaju kako je na prošlomjesečnoj sjednici Vijeća Hrvatska tražila posebnu raspravnu točku u okviru koje je izvijestila o teškom stanju u pojedinim sektorima s naglaskom na proizvodnju mlijeka i svinjogojstvo, a ministar Romić je pritom naglasio potrebu pronalaženja zadovoljavajućeg modela pomoći najugroženijim sektorima.

Iz Ministarstva najavljuju kako bi Komisija trebala predstaviti i rezultate procjene mjera ekologizacije Zajedničke poljoprivredne politike (greening) provedene nakon prve godine primjene ovog sustava.

Detaljna procjena sustava imala je cilj utvrditi administrativno opterećenje, ocjenu ravnopravnog tržišnog položaja proizvođača u različitim državama članicama i ocjenu mogućeg smanjenja proizvodnog potencijala zbog provedbe ovih mjera. Ocjena je obavljena nakon samo jedne godine provedbe mjera ekologizacije pa još nije poznat njihov učinak na zaštitu okoliša ili klime, napominje se u priopćenju.

Vijeće ministara poljoprivrede i ribarstva treba usvojiti i zaključke o bacanju i rasipanju hrane. "Bacanje i rasipanje hrane je veliki problem u cijelom svijetu te se procjenjuje da oko 30 posto proizvedene hrane bude uništeno ili propadne prije nego što dođe do potrošača. Na razini EU ova je tema uključena u tzv. paket kružnog gospodarstva, odnosno paket propisa o otpadu", navodi se u priopćenju. 

Zaključcima se Vijeća daju preporuke zemljama članicama i Komisiji za smanjivanje gubitaka i bacanja hrane u EU, napominju iz Ministarstva, dodajući kako je Hrvatska već učinila iskorak donošenjem Pravilnika o doniranju hrane i hrane za životinje, koji je usvojen u listopadu prošle godine. 

Vijeće će također usvojiti zaključke o EU Uredbi o drvu. Radi se o propisu koji, zajedno s odgovarajućim Akcijskim planom EU, ima za cilj smanjiti međunarodnu trgovinu nelegalno posječenog drva. Uredba se primjenjuje od 2013. te će se na sastanku Vijeća raspraviti o rezultatima koje je do sada postigla, kao i o mogućim dodatnim mjerama koje se na međunarodnoj razini mogu poduzeti kako bi se zaštitile šume od nelegalne sječe i pretjeranog iskorištavanja.

Što se tiče ribarskih točaka, najvažnija tema odnosi se na prijedlog Uredbe o održivom upravljanju vanjskim flotama EU, o čemu će ministri trebati donijeti političku odluku (tzv. opći pristup). Uredbom se želi omogućiti bolje praćenje vanjske flote EU, čime bi se pridonijelo suzbijanju nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova, a očekuje se da će stupiti na snagu 2017. godine.

Komisija će također predstaviti svoj plan konzultacija i hodogram aktivnosti s ciljem određivanja ribolovnih mogućnosti za 2017.

Od listopada do prosinca ove godine najavljuje se donošenje niza propisa kojima će se utvrditi ribolovne kvote za različite vrste riba i ribolovna područja u EU, a za Hrvatsku su najvažnije odredbe koje se odnose na kvote ulova atlantske tune.

Za vrste koje se love u Jadranu za sada još nema kvota ulova, već se one štite putem drugih mjera, ističu iz Ministarstva poljoprivrede.

Od ostalih predviđenih tema za Hrvatsku je važna informacija koju će dati predsjedništvo o ishodu konferencije o patentima i pravima oplemenjivača. Naime, prošle godine Europski patentni ured je po prvi put odobrio patent za dvije sorte povrća (rajčica i patlidžan) koje su dobivene uobičajenim uzgojnim metodama. To je izazvalo negativne reakcije u poljoprivrednom sektoru EU te je o tome već dva puta provedena rasprava na sastancima Vijeća ministara. Hrvatska dijeli stav većine država članica EU kako biološki procesi ne mogu biti predmet zaštite patentima te kako odluka Europskog patentnog uredba predstavlja loš presedan koji potencijalno može ugroziti prava oplemenjivača bilja, a zatim i svih poljoprivrednika koji uzgajaju biljne proizvode u EU, navode iz Ministarstva poljoprivrede.